Hrvatska radio televizija lani je zahvaljujući uvođenju SAP sustava navodno mogla iskazati dobit, ali je umjesto toga povećala gubitak za 60 posto, na 26,4 milijuna kuna. Gordana Grandov, šefica financija HRT-a i voditeljica projekta uvođenja SAP-a, izjavila je u utorak na konferenciji SAP Forum u Zagrebu da je nacionalna televizija zahvaljujući sređivanju financija i informatizaciji tog procesa mogla iskazati dobit. “HRT je u 2011. godini mogao iskazati dobit, ali to nismo željeli učiniti jer smo htjeli biti oprezni”, ističe Grandov.

Ona nije pojasnila što je bio razlog opreza, ni kako je HRT navodnu dobit pretvorio u gubitak. U svojoj prezentaciji navela je tek da su se financije HRT-a vodile ne samo u nekoliko odvojenih aplikacija već su i pojedini zaposlenici neke važne podatke vodili u svojim Excel tablicama pa je ukupne obveze često bilo teško procijeniti. Izjava je ipak neobična uzme li se u obzir da je HRT prije tri godine bio napadan da je u izvješću za 2008. godinu učinio suprotno. Navodno je revizor BDO došao do podatka da je kompanija prikazala dobit, a zapravo imala prikriveni gubitak od 70 milijuna kuna.Uz to, lani je Porezna uprava zatražila od HRT-a podmirivanje duga od 422 milijuna kuna za razdoblje od 2006. do 2008. godine, što je dodatno zakompliciralo financijsku situaciju. Prema podacima Poslovne Hrvatske, HRT je do 2008. bilježio neto dobit da bi 2009. godine pao u minus od 105,7 milijuna kuna. Godinu kasnije minus je smanjen na 16,38 milijuna kuna i krenulo se u projekt uvođenja novog financijskog softvera koji bi omogućio konsolidaciju svih financija. Grandov pojašnjava da je projekt započeo u siječnju 2011. i završio u siječnju ove godine te da je već dao iznimno dobre rezultate.“Bio je to iznimno složen proces, jer riječ je o organizaciji koja ima 3400 zaposlenih, godišnje više od 4000 vanjskih suradnika, a lani je imala 1428 domaćih i 295 inozemnih dobavljača s ukupno 21.500 ulaznih faktura”, kaže Grandov.

Dodaje da je HRT lani imao promet od 1,43 milijarde kuna. Inače, više od milijardu kuna nacionalna televizija utrži kroz pretplatu, odnosno parafiskalni namet, a ostatak kroz prodaju oglasa. Grandov je pojasnila da je na jednogodišnjem projektu uvođenja SAP-a na HRT radio projektni tim sastavljen od 14 konzultanata i 40 ljudi s televizije. Obuhvatili su 78 poslovnih procesa, izradili 90 uputa za korištenje sustava i napravili 19 sučelja prema postojećim aplikacijama. “Sve one aplikacije koje smo zatekli u računovodstvu i dalje se koriste, ali su preko tih sučelja sad povezane u cjelinu i omogućuju da se vrlo precizno može planirati financijsko poslovanje HRT-a”, kaže Grandov.Pojašnjava da je prije uvođenja SAP-a računovodstveni sustav u odjelu financija imao sedam satelitskih, odnosno odvojenih aplikacija, te da je glavna knjiga bila zastarjela i nekonzistentna, a analitika u realnom vremenu praktički nemoguća.“Objedinili smo glavnu knjigu i podatke o dobavljačima, kupcima, investicijama i dugotrajnoj imovini te olakšali obračun plaća i honorara kao i skratili proces knjiženja naloga i provođenja isplate”, kaže Grandov. Dodaje da ostaju još neki operativni problemi poput provođenja lančanih transakcija s po tridesetak subjekata, kao i problem kašnjenja ovjere faktura, što traje i po dva mjeseca.

Nužne reforme

Najteži za poslovanje
Država mora provesti reforme, smanjiti parafiskalne namete i cijenu rada te početi poslovati kao privatni sektor, jer svi nam lažu da je od zemalja u regiji najteže poslovati u Hrvatskoj, istaknuo je Davor Majetić, direktor HUP-a, na SAP Forumu. “Sad imamo situaciju da u Hrvatskim šumama radi 10.000 ljudi koji upravljaju s dvije petine teritorija, a ne mogu si zaraditi ni za plaće”, zaključuje.