Nove softverske tvrtke, takozvani startupi koji razvijaju softver za izvoz i koji su jedan od glavnih motora zapošljavanja mladih stručnjaka, za Ministarstvo poduzetništva i obrta nisu proizvodne tvrtke. Boris Martinez, voditelj službe za nove tehnologije i inovacije Ministarstva, u srijedu je na Microsoftovoj konferenciji Tehnologija i startupi rekao da će samo tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom biti najviše bodovane za sredstva iz programa Poduzetnički impuls. “Ovisno o broju bodova dodjeljivat će se predviđena sredstva, a tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom dobit će maksimalnih osam bodova, zatim slijede tvrtke koje se bave računalnim djelatnostima i razvojem softvera koje će dobiti šest bodova”, nabrajao je Martinez.

Širi kontekst
Na upit iz publike zašto je Ministarstvo odlučilo da razvoj softvera nije isto što i proizvodnja, Martinez nije ima odgovor. Naveo je tek da se Ministarstvo brinulo o širem kontekstu kad je odredilo sve kriterije ocjenjivanja pristiglih projekata. Program Poduzetnički impuls trenutno je najveći Vladin projekt poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.Ministar Gordan Maras opisuje ga kao inicijativu vrijednu 376 milijuna kuna kojoj je cilj potaknuti konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, razvoj novih poduzetničkih inicijativa i unapređenje poduzetničke infrastrukture. Uz to, ovaj bi program trebao kreirati četiri tisuće novih radnih mjesta te očuvati barem tisuću radnih mjesta u idućih godinu do dvije. Prema podacima agencije IDC Adriatics, softverska industrija u Hrvatskoj u 2010. godini imala je prihod veći od 700 milijuna kuna od čega je 20 najvećih proizvođača softvera uprihodilo 681 milijun kuna. U taj izračun nije uključen novi val softverskih poduzetnika, najčešće u obliku startup tvrtki do pet zaposlenika, koji se bave izvozom poput članica Hrvatske udruge nezavisnih proizvođača softvera, a koji bilježe sve bolje rezultate. Proizvođači softvera u Hrvatskoj zapošljavaju 1342 radnika i godišnje u prosjeku povećaju broj radnika za čak 8,4 posto. Agencija IDC Adriatic tvrdi da je riječ o tvrtkama koje su među najotpornijima na krizu i imaju najveću bruto profitnu maržu u IT sektoru. Primjerice, od 20 najvećih domaćih softverskih tvrtki samo jedna u 2010. godini nije zabilježila neto dobit. Matija Kopić, suosnivač i direktor jednog od najuspješnijih hrvatskih softverskih startupova Farmerona, nije iznenađen propustima u programu Poduzetnički impuls.

Nema sustava
“Očigledno se još uvijek ne razumije da bi država trebala stvoriti poticajno okruženje za razvoj novih visokotehnoloških tvrtki i da su takve tvrtke specifične te da ih stoga treba tako i tretirati. A to bi trebalo biti vidljivo i u natječjima”, kaže Kopić. Marko Kovač, direktor Salespoda, kaže da se zbog ponašanja države na startup sceni dešava isto što u sportu. “Uspjevaju individualci, a ne gradi se sustav koji bi pomogao većini”, zaključuje Kovač.

Izbor tehnologije

Farmeron na Microsoftu
Matija Kopić iz Farmerona ističe kako najveće tehnološke tvrtke u Silicijskoj dolini rade razvoj na softveru otvorenoga koda, jer klijenti ne pitaju za tehnologiju, već rješenje. “Međutim, Farmeronu je Microsoft bio najbolji izbor, jer su bili vrlo darežljivi, preko BizSpark programa su nam prenijeli znanje i pomogli u izvozu”, zaključuje Kopić.