Zgrade imaju ključnu ulogu u potrošnji energije u gradovima. Odgovorne su za 40% globalne potrošnje energije. Jedan od razloga za to je tipična podjela između opreme zgrade na komforni i sigurnosni dio. Budućnost nam donosi integrirana rješenja. Platforme će prikupljati informacije u stvarnome vremenu postavljajući tako temelje za precizan nadzor i upravljanje potrošnjom energije kao i sigurnosnim aspektima zgrade. Zgrade tako postaju sigurnije, udobnije i energetski učinkovitije. Bit će moguće na temelju vremenskih prilika mijenjati vrijeme zagrijavanja zgrade ili pokrenuti pumpe za vodu ili rashladna postrojenja samo onda kada je potrebno, a ne prema ustaljenoj rutini. Inteligentni automatizirani sustavi za zgrade smanjuju i potrošnju energije u starim zgradama koje su zaštićeni spomenici kulture, a često tvore karakterističnu sliku europskih gradova. To vrijedi i u slučajevima kada odgovarajuću toplinsku izolaciju nije moguće postaviti.

Uporaba senzora
Povećanjem broja senzora za mjerenje temperature, svjetlosti ili kakvoće zraka kvaliteta informacija o trenutačnom stanju zgrade u budućnosti će se poboljšati i tako pridonijeti boljoj optimizaciji. “Mjerenjem udaljenosti do susjednoga senzora, redovitim međusobnim sinkroniziranjem i tumačenjem podataka senzori će tvoriti samoorganizirajuće mreže”, izvijestio je Rudolf Sollacher, istraživač senzorskih mreža u Siemensu. “Senzori mogu usporediti izmjerene vrijednosti i izračunati vrlo precizne prosječne vrijednosti za cjelokupan sustav.” Mreža može prepoznati jednostavne obrasce, poput toga da vrijednosti mogu odstupati od zadanih točaka u određenim okolnostima. To su već naučili suvremeni protupožarni detektori, koji tako sprečavaju lažne uzbune. Osim rastuće energetske učinkovitosti potencijal zgrada za proizvodnju energije čini ih ključnim čimbenikom u energetskom krajoliku održivoga grada. Novo glavno sjedište Siemensa u srcu Münchena samo će se opskrbljivati energijom unatoč površini većoj od 45.000 četvornih metara. Pročelja u oblika slova “v” i unutarnja dvorišta optimiziraju opskrbu ureda dnevnim svjetlom, a fotonaponski sustavi na krovu i pročelju te uporaba podzemnih voda i oborinskih voda pridonose radu novoga glavnoga sjedišta bez emisije CO2.

Načini zagrijavanja
U budućnosti će aktivne zgrade koje proizvode više energije nego što je potroše biti sve popularnije, čak i u gusto razvijenim gradskim četvrtima. Fotonaponski sustavi, vjetar i geotermalna energija nisu jedini dostupni alternativni izvori energije. Primjerice, poslovna zgrada uz glavni željeznički kolodvor u Stockholmu zagrijava se apsorbiranjem topline otprilike 250.000 putnika koji svakodnevno prolaze hodnikom kolodvora. Zgrade također mogu skladištiti energiju zagrijavanjem tople vode ili punjenjem električnih automobila. Sve zastupljenije, ali nestalno uvođenje obnovljive energije iz velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana, zgrada ili kućanstava pred mrežne operatore stavlja potpuno nove izazove. Takvo okruženje otežava zadatak uravnoteženja energije i traži znatno pametnije mreže. Kućanstva diljem Europske unije sada su opremljena pametnim brojilima za prikupljanje informacija o električnoj energiji koja se troši ili isporučuje u mrežu. Diljem Europe već je ugrađeno više od 40 milijuna pametnih brojila. Visoka stopa pokrivenosti potrebna je kako bi se postigla najveća moguća energetska učinkovitost.

Tomislav Slaviček, direktor Divizije Building Technologies Siemens Hrvatska