Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Na globalnom tržištu studenti biraju sveučilišta

Autor: The New York Times
27. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Kad je završavala srednju školu u blizini Punea u Indiji, Pooja Moodi počela je putem interneta tražiti tehničke sveučilišne programe. Tad joj je bilo osamnaest godina i znala je da želi postati stručnjakinja za solarnu energiju. “Najprije sam tražila na Googleu, a onda sam se profesorima javila elektroničkom poštom”, kaže. Nije joj toliko bilo bitno gdje će studirati, već kakva je kvaliteta studija. “Nije bilo ključno da idem u inozemstvo, nego da steknem najbolje obrazovanje”, dodaje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kad su je primili na australsko Sveučilište u Novom Južnom Walesu, stupila je u kontakt s drugim Indijcima koji ondje studiraju. Danas je na četvrtoj godini studija i kaže da bolje nije mogla odabrati. Studenti su sve snalažljiviji u odabiru fakulteta u inozemstvu i često su upućeni u obrazovni ugled pojedinih zemalja, školarine, useljeničku politiku pa čak i političku klimu. Globalna je obrazovna razmjena popularnija nego ikad dosad. Prema procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, 2009. državnu je granicu zbog obrazovanja prešlo 3,6 milijuna studenata, a 2005. radilo se o 3 milijuna. Iako tradicionalno najpopularnije zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, i dalje privlače najviše zainteresiranih, sve je više onih koji žele studirati u svojoj regiji. Sve više studenata traži manju udaljenost, veću kulturnu sličnost te bliske gospodarske veze susjednih zemalja. Drugi je čimbenik taj što su Velika Britanija, Švedska i Australija uvele restrikcije u obliku viših školarina, strožih viza te politike obveznog rada nakon studija, zbog čega opada useljeništvo tog tipa. Iako je razmjerno nova na tercijarnom globalnom sveučilišnom tržištu, Kina se sve brže pretvara u važnog igrača. “Kina nije samo zemlja koja svoje studente šalje u druge zemlje, već i prima strane studente”, kaže Wei Shen, prodekan za kineske studente pri Fakultetu za menadžment ESSCA u Francuskoj. U Kini je 2011. godine, prema podacima vlade, studiralo oko 292.000 stranih studenata. Prema vladinim podacima koje navodi Shen, iz Kine je na studij u inozemstvo otišlo 340.000 studenata.

Kad je završavala srednju školu u blizini Punea u Indiji, Pooja Moodi počela je putem interneta tražiti tehničke sveučilišne programe. Tad joj je bilo osamnaest godina i znala je da želi postati stručnjakinja za solarnu energiju. “Najprije sam tražila na Googleu, a onda sam se profesorima javila elektroničkom poštom”, kaže. Nije joj toliko bilo bitno gdje će studirati, već kakva je kvaliteta studija. “Nije bilo ključno da idem u inozemstvo, nego da steknem najbolje obrazovanje”, dodaje.

Kad su je primili na australsko Sveučilište u Novom Južnom Walesu, stupila je u kontakt s drugim Indijcima koji ondje studiraju. Danas je na četvrtoj godini studija i kaže da bolje nije mogla odabrati. Studenti su sve snalažljiviji u odabiru fakulteta u inozemstvu i često su upućeni u obrazovni ugled pojedinih zemalja, školarine, useljeničku politiku pa čak i političku klimu. Globalna je obrazovna razmjena popularnija nego ikad dosad. Prema procjenama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, 2009. državnu je granicu zbog obrazovanja prešlo 3,6 milijuna studenata, a 2005. radilo se o 3 milijuna. Iako tradicionalno najpopularnije zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, i dalje privlače najviše zainteresiranih, sve je više onih koji žele studirati u svojoj regiji. Sve više studenata traži manju udaljenost, veću kulturnu sličnost te bliske gospodarske veze susjednih zemalja. Drugi je čimbenik taj što su Velika Britanija, Švedska i Australija uvele restrikcije u obliku viših školarina, strožih viza te politike obveznog rada nakon studija, zbog čega opada useljeništvo tog tipa. Iako je razmjerno nova na tercijarnom globalnom sveučilišnom tržištu, Kina se sve brže pretvara u važnog igrača. “Kina nije samo zemlja koja svoje studente šalje u druge zemlje, već i prima strane studente”, kaže Wei Shen, prodekan za kineske studente pri Fakultetu za menadžment ESSCA u Francuskoj. U Kini je 2011. godine, prema podacima vlade, studiralo oko 292.000 stranih studenata. Prema vladinim podacima koje navodi Shen, iz Kine je na studij u inozemstvo otišlo 340.000 studenata.

Spremnost azijskih studenata na studiranje u regiji prava je blagodat za neke azijske obrazovne ustanove. Južna Koreja, Australija i Novi Zeland nova su obrazovna tržišta, kako kaže ChiaoLing Chien iz Unescova Instituta za statistiku, koji provodi istraživanja o stranim studentima. U veljači je Sveučilište u Tokiju, jedno od najprestižnijih visokih učilišta u Japanu, najavilo da će svoj akademski kalendar prilagoditi standardnome kalendaru od rujna do svibnja, što je potaknulo priče o tome da se Japan želi probiti na tržištu tercijarnog obrazovanja za strane studente, ističe Peggy Blumenthal, ravnateljica Međunarodnog obrazovnog instituta u New Yorku. Prema podacima instituta, 64 posto stranih studenata koji su 2011. godine studirali u Japanu potječe iz Kine. Godine 2010. australska su sveučilišta primila više od 75.000 kineskih i 20.000 indijskih studenata viših učilišta. Studenti se suočavaju s preprekama, kao što je obveza studiranja na engleskome te sukobi kultura. Zbog promjene odredba o obvezi rada nakon fakulteta u posljednje dvije godine fakulteti su privukli srudente koji namjeravaju ostati ondje nakon što završe fakultet. “Nemoguće je o brojkama upisanih govoriti bez upletanja migracijske politike”, kaže Lesleyanne Hawthorne, profesorica na Sveučilištu u Melbourneu. Prema njezinim riječima, dvoje od troje indijskih studenata koji studiraju u Australiji ozbiljno razmišljaju o ostanku u toj zemlji. Velika Britanija je lani najavila da će u nastojanju da ograniči priljev useljenika provesti strože mjere za upis stranih studenata. Iain Martin, prorektor Sveučilišta u Aucklandu, ističe da je zbog veće informiranosti došlo do fluktuacija broja studenata u Novom Zelandu u posljednjih deset godina. Međutim, u posljednjih je nekoliko godina porastao broj kineskih studenata. Kinezi trenutno čine gotovo 30 posto međunarodne studentske populacije u Novom Zelandu, kojih je, prema navodima instituta, oko 45.000. “Ugled je jako važan element”, kaže Janet Illieva iz British Councila.

Christopher F. Schuetze

Autor: The New York Times
27. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close