Premda će mnoge tvrtke i građani kao iz rukava ispaliti da su banke “gulikože” koje najmanje osjećaju krizu, uza sav trud prebacivanja rizika na klijente one ipak ne mogu u potpunosti pobjeći od crnih gospodarskih prilika. Ako već ne iz pada dobiti, primjetno je to iz kontinuirana kvarenja kreditnog portfelja mjerenog postotkom loših kredita koji se u tri mjeseca popeo sa 12,4 na 12,7 posto krajem ožujka.

Građani najuredniji
Od ukupno dospjelih 24 milijarde kuna kredita naplata gotovo 22 milijarde kuna kasni dulje od tri mjeseca, pokazuju brojke Hrvatske narodne banke (HNB). Očekivano najviše problema s otplatom imaju tvrtke koje se bore s krizom, smanjenim prihodima i gubitkom tržišta, a svoje obveze i dalje najurednije podmiruju građani. “Ovakav porast loših kredita je očekivan s obzirom na uvjete u kojima se nalazi realna ekonomija. Dok god nema većeg pomaka u rastu BDP-a, ne možemo očekivati ni da se znatnije oporavlja kvaliteta kreditnog portfelja”, prokomentirao je za Poslovni dnevnik viceguverner HNB-a Davor Holjevac. “Realno, postotak loših kredita od 12,7 posto i nije tako strašan, bitno je da je kvarenje portfelja usporeno te da banke imaju dovoljno kapitala”, kaže. Čak i kad napokon nastupi oporavak, kaže Holjevac, banke će pozitivan uzlet ekonomije osjetiti najranije za šest mjeseci. Drugim riječima, ostvare li se prognoze koje je guverner Željko Rohatinski iznio u Opatiji o padu BDP-a za jedan posto ove godine te rastu tek 2013., bankari će se još dugo boriti s neurednim platišama i visokim troškovima rezervacija. U međuvremenu banke i dalje umjesto za otpisima loših kredita posežu za reprogramima čime “peglaju” stvarno stanje i naoko popravljaju bilance.

Izbjegavanje otpisa
Stavka reprograma i prolongata na mjesečnoj bazi kreće se blizu 3,2 milijarde kuna. Uz lagane varijacije na mjesečnoj razini reprogrami dosežu između 1,1 i 1,8 posto bruto kreditnog portfelja, što je regulatoru relativno prihvatljiv iznos. Drugo je, međutim, pitanje što banke sve guraju pod tepih reprograma i prolongata kao bi izbjegle otpise kredita na teret dobiti. Koliko su banke zapravo “povezane posude” s realnom ekonomijom od koje ne mogu pobjeći govori podatak da je krajem 2010. portfelj u kašnjenju dulje od tri mjeseca iznosio 20 milijardi kuna, a krajem prošle godine porastao je na 21,8 milijardi kuna.

Vruća tema

Čekaju se godišnja izvješća
Pitanje je li kredit uredan, “vruća” je tema u sastavljanju izvješća banke. Nakon nadzora HNB-a banka obično ispravlja izvješća zbog čega su konačna izvješća manje optimistična od inicijalnih. Ovih se dana očekuju revidirana godišnja izvješća u kojima ne bi trebala iznenaditi revizija dijela rezultata nadolje.