Na aukciji koja se održala u utorak država se prodajom trezorskih zapisa zadužila za 250 milijuna kuna i 22,5 milijuna eura uz tek 3,9 posto kamate za posudbu kuna na godinu dana te 3,7 posto na eure. Budući da su od početka godine prinosi na trezorce pali između 1 i 1,5-postotnih bodova, a ulagači nemaju alternativno primamaljivih ulaganja, niski prinosi sjajna su vijest za državu jer se svakim izdanjem zadužuje sve jeftinije. Već dulje vrijeme fokus ulagača upravo je na aukcijama trezoraca. Primjerice, ovog je tjedna Ministarstvu financija dospijevalo 162 milijuna kuna kunskih zapisa i 13,7 milijuna eura, no realizirano izdanje ponovno je nadmašilo plan od 200 milijuna kuna te 20 milijuna eura trezorskih.

Dobra likvidnost
“U nedostatku atraktivnijih ulaganja očekujemo ponovno solidan interes investitora koji bi mogao utjecati na daljnji pad prinosa”, unaprijed su prognozirali analitičari RBA. Iako prinosi nisu na rekordno niskim razinama kao u srpnju 2011. (kad su tromjesečni zapisi nosili 1,28% kamate, a jednogodišnji 2,7%), pad prinosa za 1,5-postotnih bodova od početka godine analitičari smatraju snažnim. U odnosu na prošli tjedan kamate na kunske zapise pale su sa 3,95 na 3,9 posto, a cijena eurskog duga pala je još i snažnije, sa 3,9 na 3,7 posto. “Vjerujem da bi razdoblje niskih prinosa moglo potrajati dobar dio godine. Ključan faktor koji bi stvorio pritisak na prinose jest da se poremeti visoka likvidnost, primjerice u slučaju slabljenja tečaja. Faktor je i izostanak kreditne aktivnosti ponajviše zbog trenda razduživanja privatnog sektora. Uz stabilan tečaj i slabo kreditiranje visoka likvidnost potrajat će još neko vrijeme”, kaže Hrvoje Stojić iz Hypo banke. Visoku likvidnost dodatno će povećati injekcija 4,1 milijarde kuna i 110 milijuna eura koja će se ovog tjedna sliti u banke zbog odluke HNB-a da smanji obveznu pričuvu banaka sa 15 na 13,5 posto. Taj potez trebao bi motivirati banke i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak da jače kreditiraju tvrtke radi izaska iz krize, no pitanje je koliko će ih zadovoljiti kriterije o nužnoj kreditnoj sposobnosti. Likvidnost sustava nije problem još od 2009.; banke novac imaju, ali manje kreditiraju zbog strukturnih problema gospodarstva.

Manje oslanjanja na zapise
“Očekujem da će prinosi kratkoročno još pasti, teško je reći koliko, to će ovisiti likvidnosti”, kaže Zdeslav Šantić iz SG-Splitske banke. Očekuje se, smatra, da će se u nastavku godine unatoč niskoj cijeni država manje oslanjati na trezorske zapise. Početkom godine posudba novca na taj način bila je očekivana zbog tradicionalno slabijeg punjenja proračuna, no u međuvremenu u travnju je država prikupila 1,5 milijardi dolara od izdavanja obveznice na američkom tržištu. Inače, ukupan dug države po trezorskim zapisima iznosi 15,7 milijardi kuna te 837,4 milijuna eura.