Nakon duge borbe s krizom banke, posebice one manje, sve teže podnose ‘mršave’ godine. Iz podataka objavljenih na ZSE vidljivo je da se većina malih banaka bori s padom kamatnih prihoda, depozita, a rezervacije loših plasmana nastavljaju im topiti dobit. Tako se i dalje brojčano potvrđuju razlozi zbog kojih dio malih banaka intenzivno pregovara o udruživanju snaga.

Podravska banka, koja se po aktivi nalazi na visokoj 10. poziciji na tržištu, u prva tri mjeseca iskazala je pad neto kamatnih i nekamatnih prihoda, ali i kontrolu nad troškovima. Sa 24,3 milijuna kuna neto kamatni prihodi niži su za 2,1%, a oni od provizija i naknada smanjili su se za 10,4% na 5,5 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje lani rezervacije za loše kredite su za trećinu manje i iznose 1,8 milijuna kuna što je rezultiralo 4% višom dobiti od 4,9 milijuna kuna.Razloga za zadovoljstvo prvim kvartalom ima i Istarska kreditna banka Umag koja je imala 3,5 milijuna kuna dobiti. Kreditiranje ne posustaje: prosječni portfelj banke rastao je 9,5% pri čemu su najviše, i to za 18,8%, rasli zajmovi tvrtkama pa je ukupan neto kamatni prihod bio veći 12% dosegnuvši 16,6 milijuna kuna.S druge strane, Karlovačka, Centar i Vaba banka pamte i bolje dane. Neto kamatni prihod Karlovačke, koja je najavila pripajanje Nave, pao je za 46% , Centar banke za 5%, a Vaba banke 29,2%. Od te tri, jedino je Centar banka iskazala dobit u prva tri mjeseca 2012. od 2 mil. kuna, dok su Vaba i Kaba ostvarile minuse od 2,03 milijuna kuna, odnosno 1,6 milijuna kuna.

Ipak, realno je očekivati da će se iskazani rezultati u određenoj mjeri korigirati nakon što prođu revizorske kuće i finalnu kontrolu HNB-a. Rezultate prilično oštro komentirao je ekonomist Damir Novotny rekavši da su, neovisno o kojoj se banci radi ,rezulatati zapravo – jednako loši. “Pitanje je samo tretiranja kreditnog portfelja i kako je koja banka iskazala rezervacije za loše kredite. Ne vjerujem da nakon godina krize male banke sa slabim izvorima kapitala mogu ostavrivati dobre rezultate”, kaže Novotny. Za razliku od velikih banaka koje zahvaljujući kapitalu mogu reprogramirati kredite i smanjiti pritisak na portfelj, male te mogućnosti nemaju. “Iluzija je da možete raditi bankarstvo bez kapitala što pokušavaju male banke. Činjenica je da je skupo baviti se univerzalnim bankarstvom i time se ne ne bave ni male banke u Europi već prodaju specijalizirane financijske usluge i to male kod nas moraju shvatiti”, zaključio je Novotny.

Promjene kapitala Centar banke

Skupština 12. lipnja
Dioničari Centar banke oko koje Fond za gospodarsku suradnju Alternative private equity stvara platformu za konsolidaciju manjih kreditora 12. lipnja odlučivat će o promjenama kapitala. Za tada je, naime, sazvana skupština na kojoj bi se najprije trebalo izglasati smanjenje potom i povećanje kapitala tako da se dionice s nominalom od 400 kuna zamijene dionicama bez nominalne vrijednosti. Nakon što se provede zamjena, temeljni kapital banke u iznosu od 138,7 milijuna kuna bit će podijeljen 346.749 dionica (284.249 redovnih i 62.500 povlaštenih). Zatim slijedi smanjenje kapitala na pola s 138,7 milijuna kuna na 69,35 milijuna kuna potom povećanje za 97 milijuna kuna što bi uplatio Alternative kroz izdavanje 485.000 novih redovnih dionica. Dosadašnji većinski vlasnik Heruc Dragutina Biondića hibridni depozit od 35,2 milijuna kuna pretvorio bi u kapital kroz 171.252 nove dionica. Cilj je da nakon dokapitalizacije temeljni kapital Centar banke iznosi 201,6 milijuna kuna.