Više akcije, manje riječi potrebno je Europi u rješavanju njezinih problema, a premda je najbolja prognoza ništa ne prognozirati, u idućem razdoblju ni regiji neće biti lako. Nova bankarska regulativa, pesimizam i strah od nove recesije svakodnevna su briga ulagača. Što učiniti i kako se postaviti u svjetlu tih problema, raspravljalo se na konferenciji “Kako ulagati u turbulentnim vremenima?”, koja je održana u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) u utorak, a pod pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. Iako ih realno ograničava veličina, regionalna tržišta kapitala imaju nezaobilaznu ulogu u perspektivi generiranja budućega ekonomskog rasta, moglo se čuti na otvorenom panelu o perspektivama regionalnih burzi. Konzultantica Deloittea specijalizirana za tržišta u razvoju Leslie Šulenta upozorava da ekonomski rast i tržišta kapitala idu ruku pod ruku pa je nužno povećati svjesnost o važnosti regionalnih burzi. “Problem regije je što su financijska tržišta primarno bankocentrična i oni koji odlučuju prije svega se brinu za banke i njihove interese. No ako se zanemare tržišta kapitala, efekt će biti negativan za cijelo gospodarstvo jer ona moraju biti alternativni izvor kapitala realnoj ekonomiji”, istaknula je Šulenta.

Što koči ZSE?
A domaće tržište kapitala vidjelo je i bolje dane od onih koji vladaju na Zagrebačkoj burzi s prosječnih 15-ak milijuna kuna dnevnog prometa te osobito kad je riječ o korporativnom financiranju. “Priča o financiranju komercijalnim papirima nije se pokazala uspješnom jer je kompletan rizik izdavatelja na sebe preuzeo ulagatelj, no ideja o obveznicama za male ulagače o kojoj se počelo govoriti je dobra. Problem je što na tržištu ima novca, ali je sentiment i dalje negativan”, kaže predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. Jedan od ključnih problema domaće burze je “neefikasno tržište, a cijene ne odražavaju pravu vrijednost kompanija”, primjećuje iz prve ruke investitor Nenad Bakić, predstavljen kao jedan od rijetkih aktivnih ulagača na ZSE. Oporavak trgovanja, a posljedično i jačanje uloge burze u prikupljanju kapitala tvrtkama ovisi i o tome koliko su mali ulagači naučili nakon burzovnoga kraha 2008., složili su se panelisti. “Nisam siguran koliko znaju ulagači o problemima i poteškoćama dioničkog trgovanja. Nakon snažnog rasta koji smo imali 2007. kad su dionice imale smiješne cijene mnogi mali ulagači jako su se opekli, a pitanje je koliko su potom racionalizirali gubitke. Ako nikad niste shvatili što vam se dogodilo i zašto, teško da ćete se vratiti u aktivno trgovanje”, poručuje Bakić. Uloga malih ulagača, kaže, tranformirat će se iz izravne u neizravnu jer će umjesto da sami trguju “za nekoliko godina domaći investitori posredno biti aktivni u ulaganju u regiju kroz otvorene investicijske fondove koje čeka renesansa”. Perspektive domaće burze odredit će ulazak Hrvatske u klub europskih zemalja, što će u očima ulagača povećati interes, a taj dan Zagrebačka burza dočekuje spremna. “Usklađeni smo u smislu regulative i propisa, pripravni u smislu kako tretiramo transparentnost, a voljni smo uvesti nove proizvode i modele”, poručila je okupljenima čelnica burze Ivana Gažić. Teško je reći što će se dogoditi u idućih pet godina, kaže Gažić, no za ulagače i za tržište je bitno dodatno sniziti trškove, što je moguće samo ekonomijom razmjera, odnosno konsolidacijom i raznim oblicima suradnje među regionalnim tržištima.

Opstanak eura
No kako će regionalna tržišta plivati u idućim godinama ovisit će i o makroekonomskim prilikama u Europi. Zasad je svaka prognoza o tome kakvog će zdravlja biti eurozona loša prognoza. Kao i panelisti, stručnjaci i analitičari i okupljeni u dvorani imali su podijeljena razmišljanja hoće li se euro kao zajednička valuta raspasti i tko bi zapravo trebao biti spasilac euzone. Stefano Bonini, pomoćni profesor korporativnih financija na Sveučilištu Bocconi, vjeruje da raspad nije vjerojatan jer bi kaos jednostavno bio prevelik. “S jedne strane nema legalnog načina da izađete iz eurozone, a s druge nema načina ni da izbacite zemlju iz nje. No pravo je pitanje što bi se dogodilo s privatnim i državnim dugom da se to dogodi? U svakom slučaju, bankroti države i u nizu sektora, uglavnom totalni raspad financijskog sustava”, kaže Bonini. Iako neki navijaju da se “neposlušne” zemlje izbace iz eurozone kako ih one “diciplinirane” ne bi morale spašavati novcem poreznih obveznika, Bonini podsjeća na osnove ekonomije i pita bi li doista njemačkim poreznim obveznicima bilo bolje? “Ekonomski jako područje znači jaku valutu, dakle skupu cijenu izvezene robe što u duljem razdoblju znači smanjenje konkurenosti i pad izvoza”, efektno je primijetio taj talijanski profesor čija je zemlja jedna od onih koje se bore sa zdravljem javnih financija. “Ne znači da jedna ili dvije zemlje u idućih nekoliko godina neće izaći iz eurozone, no ako pošaljete signal tržištu, ono će to ukalkulirati u cijene, isto je s eurom”, zaključio je.Uz tržišta kapitala svjetla reflektora su na europskim bankama koje nakon najjačeg udara krize ništa manje dramatičan udar jačanja regulacije poznatiji pod imenom Basel III.

Budućnost banaka
“Jake snage koje će u budućnosti odrediti ponašanje banaka nova su regulacija, smanjivanje izloženosti i politički pritisci na banke. Novi kapitalni i zahtjevi likvidnosti toliko su značajni da diljem Europe postoji bojazan da će Basel III uništiti ekonomije jer se banke primarno bave sobom i prikupljanjem potrebnoga kapitala da bi zadovoljile propise”, upozorava članica Uprave Privredne banke Zagreb Andrea Pavlović. Novi propisi, kaže, donijeti su iako je i set prethodnih pravila (Basel II) imao dobra rješenja, ali nisu bila u potpunosti provedena. “Procjena je da će banke zbog usklađivanja s novom regulativom smanjiti svoju izloženost za 2,3 trilijuna dolara i pitanje je kako će se to provesti. S druge strane ne treba upozoriti na politički pritisak na banke da se okrenu financiranju ‘domaćih’ ekonomija, što bi moglo ograničiti prekogranično financiranje”, upozorila je Pavlović. Otvoreno pitanje su i loši plasmani banaka jer će njihovo čišćenje iz bilanci potrajati između pet i deset godina što će uvelike utjecati na politiku kreditiranja banaka.

Monetarna politika
Na pitanje što može učiniti monetarna vlast, savjetnik u HNB-u Neven Matas kaže da su preporuke Međunarodnoga monetarnog fonda jačanje fiskalne i financijske integracije u Europi. “Ključno je ojačati europske institucije, no zasad za to baš nema volje jer to zahtijeva odricanje od dijela suvereniteta”, kaže Matas. “Europa u budućem periodu treba tržišna rješenja s jakim političkim potezima. Vjerujem da će se u idućih 18 mjeseci pronaći rješenje za problem javnog duga koje bi moglo biti modelirano prema američkom sustavu, a mislim da će se to dogoditi prije negoli kasnije. Zašto sam relativno optimist? Zato jer alternativu tome ne želite vidjeti”, zaključio je svoju prognozu Stefano Bonini.Moderator panela Krešimir Marušić iz Deutsche Banka, raspravu je zaključio riječima: “U budućnosti ćemo se dosta baviti suverenitetom i time koliko će se banke razduživati pri čemu se moramo nadati da taj proces neće uzrokovati novu recesiju. Sumnjam da je nova regulacija bolje rješenje već smatram da je bolje primijeniti postojeće mjere. Rješenje za Europu je, ukratko, više akcije manje riječi”.

Regionalni problem

Kako pobjeći iz investicije?
Dobru investiciju, osim zadovoljavajućih financijskih rezultata i perspektive, čini i mogućnost ulagača da iz nje brzo pobjegnu. “Ulagači gledaju kompanije, zanimaju ih i one nelistirane na burzi i tu u regiji ima dosta potencijala. Ključno je da imate mehanizam izlaska iz manjinskih udjela, primjerice prodaju strateškom partneru. U suprotnom će ulagači zaobilaziti investicije”, upozorio je okupljene na ključni problem regije Mark Crawford, čelnik brokerske kuće Aksioner International, koja posluje u Albaniji.

Zanemare li se tržišta kapitala bit će to negativno za cijelu ekonomiju
L. Šulenta, Deloitte

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Na tržištu ima novca, ali sentiment investitora još nije pozitivan
I. Gažić, Zagrebačka burza

Postoji bojazan da će Basel III uništiti gospodarstva
A. Pavlović PBZ