Zahvaljujući dubokim slabostima, gospodarstvo nastavlja tonuti jednako kao i u protekle tri godine; u 2012. BDP će pasti jedan posto, a tek iduće godine moguće su naznake rasta. U iščekivanju investicija, uz manjak rasta, povećavanje poreza i restrukturiranje izvozne industrije, jedino što preostaje jest nada u dobro vrijeme koje će produljiti sezonu, smanjiti uvoz struje i hrane, napisali su analitičari Raiffeisen banke u najnovijoj publikaciji koja se bavi vječnim pitanjem – “Kako pokrenuti gospodarstvo?”

Očekivano neuspješni
“Rast BDP-a, nužan za pružanje alternative zapošljevanju u procesu provedbe reformi teško će biti ostvariv samo povećanjem javnih investicija tim više što restrukturiranje izvozne industrije, poput brodogradnje i kemijske industrije, dovodi do smanjnja izvoza s negativnim efektom na BDP. Preostaje tek nada da će povoljne vremenske prilike produljiti turističku sezonu te umanjiti uvoz električne energije i hrane dok se ne pokrenu javne investicije”, upozoravaju analitičari Raiffeisena. U srednjem roku, kažu, održiv rast moguć je jedino osigurati rastom investicija, kako stranih, tako privatnih, te reformama koje će povećati konkurentnost. U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska se očekivano nalazi među onim manje uspješnim, uglavnom onima koje nisu provele strukturne reforme, a glavni uzrok nekonkurentnosti su je činjenica da država u gospodarstvu sudjeluje s više od 50 posto s tim da 70 posto proračuna troši na socijalne nadnade.

Rejting sačuvan, ali…
Premda je Vlada uspješno u prvim mjesecima nakon izbora uspjela očuvati da nam rejting ne sklizne s investicijskog na ‘junk’ razinu stabiliziranjem javnih financija kroz povećavanje PDV-a, ti potezi su ujedno zaustavili privatnu potrošnju i (privatne) investicije. Zbog višeg PDV-a i rasta cijene energenata, u Raiffesenu očekuju rast inflacije na prosječno 2,5% godišnje što će najviše opteretiti socijalno osjetljivije građane. Zbog smanjivanja broja radnika u javnoj upravi, tendenciju rasta prema gore imat će i broj nezaposlenih pa se stopa nezaposlenosti prognozira na 18,5%. Sa svoje stane, pokretanje rasta pokušava i HNB otpuštanjem 5 milijardi kuna no “izazov ostaje (ponovno) dovoljan broj programa za kreditiranje”, upozoravaju u RBA. Nakon zadržavanja rejtinga, izdašna likvidnost inozemnih tržišta vratila je interes stranih kreditora za domaće vrijednosnice. Prinosi imaju laganu tendenciju pada, a smanjuje se kunska te povećava ročnost trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Nakon izdanja obveznice u SAD-u u nastavku godine ne očekuju se veća iznenađenja financiranja. Unatoč povoljnijim kretanjima na stranim tržitima, građani i tvrtke ne trebaju se nadati jeftinijim kreditima jer se banke i dalje bore s rastom loših kredita.

Pravi test – rebalans
Pravi test dolazi u srpnju kad je najavljen rebalans proračuna. Dosad je rashodna strana samo nominalno smanjena, a jedina kategorija koja je rasla su financijski rashodi (troškovi kamata za 400 milijuna kuna). “Priča se ponovno vraća na početak, na rashodnu stranu i provođenje reformi. Tek tako se mogu ostvariti izvori rasta koji trenutačno nedostaju. Prilika ima, samo ih treba iskoristiti”, zaključuju u RBA.