Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HBOR i Alternative u Centar banku upucavaju 97 milijuna kuna

Autor: Ana Blašković
10. travanj 2012. u 11:20
Podijeli članak —

Nakon više od dvije godine signaliziranja o potrebnom okrupnjavanju manjih banaka, čini se da je dugoočekivana konsolidacija konačno pred vratima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dobije li posljednje zeleno svjetlo u Vladi, ovog tjedna trebao bi se zaključiti projekt dokapitalizacije Centar banke vr ijedan 97 milijuna kuna, što će biti prvi korak u stvaranju platforme za okupljanje manjih banaka, doznaje Poslovni dnevnik. Višemjesečni pregovoridržave, Centar banke i fonda za gospodarsku suradnju Alternative private equity stigli su u fazu finalizacije. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prošlog tjedna suglasila se s projektom koji je, doznajemo, raspravljen i na užem kabinetu Vlade, a formalno se čeka još samo potpis Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta u čijem su resoru fondovi za gospodarsku suradnju (FGS).

Nakon više od dvije godine signaliziranja o potrebnom okrupnjavanju manjih banaka, čini se da je dugoočekivana konsolidacija konačno pred vratima.

Dobije li posljednje zeleno svjetlo u Vladi, ovog tjedna trebao bi se zaključiti projekt dokapitalizacije Centar banke vr ijedan 97 milijuna kuna, što će biti prvi korak u stvaranju platforme za okupljanje manjih banaka, doznaje Poslovni dnevnik. Višemjesečni pregovoridržave, Centar banke i fonda za gospodarsku suradnju Alternative private equity stigli su u fazu finalizacije. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prošlog tjedna suglasila se s projektom koji je, doznajemo, raspravljen i na užem kabinetu Vlade, a formalno se čeka još samo potpis Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta u čijem su resoru fondovi za gospodarsku suradnju (FGS).

Financijska potpora Centar banci, u većinskom vlasništvu Dragutina Biondića, povećat će temeljni kapital za više od 50 posto. Pravila igre posložena su tako da će svaku kunu privatnog kapitala podjednako pratiti država što znači da će na 48,5 milijuna kuna uplatiti HBOR u ime države. Po provedenoj dokapitalizaciji udio Dragutina Biondića koji putem Heruca ima gotovo 60 posto Centar banke čija je aktiva 1,6 milijardi kuna i drži 0,39 posto tržišta, past će, neslužbeno doznajemo, ispod 20 posto vlasništva.

Prije službene objave nijedna od uključenih strana u petak nije željela komentirati projekt. U Hrvatskoj narodnoj banci pozdravljaju okrupnjavanje. “Svaki potez koji povećava stabilnost banaka i bankarskog sustava je dobrodošla i mislim da je to dobra i pametna odluka”, rekao je viceguverner Davor Holjevac. Stoga su od dokapitalizacije Centar banke očekivanja velika. Financijska potpora fondova rizičnog kapitala i države pr v i je korak u stvaranju platforme oko koje bi se mogle okupiti i dr uge manje banke. Prva u nizu vjerojatno će biti Banka Kovanica s kojom se već vode pregovor i o pripajanju, a neslužbeni interes iskazale su i druge kreditne institucije.

Male banke imaju svoje mjesto na tržištu i to u segmentu kreditiranja ma lih i srednjih tvrtki koje velikim bankama nisu primarni interes, a koje su nezaobilazne u oporavku ekonomije i stvaranju uvjeta za rast, kaže jedan bankar. Ideja o (ponovnom) ulasku države u bankarski sustav kod dijela bankara izazvala je nedoumice. Nakon propasti Credo banke u studenom u Vladi pušu i na hladno. “Ako male banke dođu u probleme, to postaje problem države i proračuna. Državi je jeftinije financijski poduprijeti FGS-ove i projekte u kojima rizik preuzima i privatni investitor”, rekao nam je dobro upućeni izvor blizak Vladi. Dio naših sugovornika teško razzumljivim drži i stav HNB-a koji problem malih banaka tretira kao problem vlasnika s kojim HNB nema ništa.

“Bar bi nakon iskustva s Credo bankom HNB trebao uvidjeti da pitanje malih banaka nije stvar statistike. Možda one nisu sistemski rizik, ali je problem psihologija”, kaže jedan bankar. Nakon bankrota Credo banke, DAB je isplatio gotovo 470 milijuna kuna osigurane štednje. Zbog nervoze je iz bankarskog sustava izvučeno više od 715 milijuna kuna depozita samo u studenom 2011., a odljev štednje nije zaobišao ni najveće banke. Premda se situacija naknadno smirila, u manjim banakama i dalje vode bitku s pristupom kapitalu. “Na tržištu vlada nepovjerenje prema malim bankama; jedne ne vjeruju drugima, a ne vjeruju ni veliki malima”, kaže naš sugovornik.

Autor: Ana Blašković
10. travanj 2012. u 11:20
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Super. Pametnjakovići će prodati državne HPB i Croatia osiguranje a onda uložiti u privatnu Centar banku. Zašto? Centar banka je isplativije ulaganje? Žašto si Bjondić ne nađe privatnog investitora? Ovo smrdi do bola!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close