Nakon osam ministarskih godina, prvo je bio ministar poljoprivrede a potom regionalnoga razvoja, Petar Čobanković danas je predsjednik saborskoga Odbora za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. Upravo to ističe kao svoje prioritete u Saboru. Usto, regionalna politika i lokalna samouprava bit će predmet njegova interesa jer je, kaže, to nešto jako važno za život ljudi. “Nijednog trenutka nisam dvojio o promjeni prebivališta”, napominje Čobanković, koji živi u Iloku.

1. Nasljednik Tihomir Jakovina dosta vas kritizira? Jeste li u poljoprivredi učinili sve što ste mogli?
Bio sam ministar u najzahtjevnijem razdoblju pripreme za ulazak u EU. Sama prilagodba zahtijevala je puno promjena, uključujući kompletnu reformu sustava poticaja. Naravno da ima onih koji nisu zadovoljni. Najveće kritike odnose se na obveze. Nekoliko puta tražio sam da mi se dostavi što su te obveze, ali nikad ništa nisam dobio. Ne vidim zbog čega trošiti toliko energije na dokazivanje što je Čobanković loše radio. S druge strane, mi smo prolazeći prilagodbu i uspostavljajući Agenciju za plaćanje uspostavili sustav u potpunosti kompatibilan sustavu EU i zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

2. Kako ocjenjujete regionalnu politiku nove Vlade?
Tu sam malo zatečen. Očekivao sam određene promjene vezane uz regionalnu politiku. Osobito stoga što je za nju zadužen Branko Grčić, s kojim sam svojedobno radio na Strategiji o regionalnom razvoju. Očekivao sam da će biti puno aktivniji i ići s konkrentnim prijedlozima unapređenja regionalne politike, što je za Hrvatsku jako važno jer postoji velika neujednačenost razvijenosti pojedinih regija. Očekujem puno više, osobito zbog ulaska u EU i upravljanja strukturnim fondovima, koji su iznimno značajni i gdje će se otvoriti velike mogućnosti participiranja. Pa i sam Grčić je rekao da se moramo naučiti potrošiti oko milijardu eura, koliko će nam godišnje biti na raspolaganju.

3. Što bi se moglo poboljšati u regionalnoj politici?
Treba ići u pravcu osiguranja dostatnih sredstava, sukladno tome gdje su više potrebna. U slabije razvijene prostore treba se više ulagati, oni moraju imati jaču potporu države.

4. Kako biste ocijenili prvih sto dana Vlade?
Nekoliko stvari smatram vraćanjem korak natrag. Prvo je zapošljavanje bez natječaja, zatim povećanje PDV-a, a vrhunac je odluka Vlade koja omogućuje ministrima da bez natječaja imenuju tajnike kabineta i glasnogovornike, što je još jedan pokušaj da se na mala vrata uvlače stranački ljudi. Za HDZ-ove Vlade ravnatelji su bili najviše rangirani službenici. Na ta mjesta dolazilo se putem javnog natječaja, što je i europska praksa. Naš sustav nije bio idealan, ali je bio dobar, ova Vlada trebala ga je nastaviti. Pozitivnim bih, pak, ocijenio mogućnost obročne otplate poreznih dugova.

5. Bojite li se da biste mogli biti osumnjičeni zbog afere vezane uz najam zgrade u Planinskoj?
Riječ je o kupnji zgrade putem financijskoga leasinga. Godine 2008. novoformirano Ministarstvo regionalnoga razvoja bilo je gotovo isključivo u unajmljenim prostorima, a zakup je bio vrlo skup. Tada se otvorila mogućnost kupnje prostora. Moji suradnici procijenili su da bi kupnja tog prostora bila dobar posao. Istrage se ne bojim. S moje strane za državu je to u konačnici bio dobar posao. Je li bilo nekih drugih nepravilnosti, ne znam i ne mogu suditi. Ako postoje indicije, to treba ispitati, a ako se pokažu neke nepravilnosti, trebaju uslijediti sankcije. Ako sam napravio nešto protuzakonito, spreman sam snositi posljedice.