Dugo iščekivano ispitno ročište Credo banke na splitskom Trgovačkom sudu završilo je i prije nego je počelo. Zbog neslaganja treba li se postupak voditi po Zakonu o kreditnim institucijama ili Stečajnom zakonu, ročište je prekinuto. U pozadini sukoba krije se jednostavno pitanje po kojem redu na naplatu dolaze vjerovnici. Zakon o kreditnim institucijama (ZOKI) predviđa čak sedam isplatnih redova, no ne precizira tko u višem isplatnom redu ima prednost. S druge strane, Stečajni zakon predviđa dva isplatna reda – radnike, a potom sve ostale.

Dva ili sedam?
Dio vjerovnika među kojima je i bivši nogometaš Ivica Mornar, a koje zastupa odvjetnik Tomislav Krka, smatra da se stečaj banke treba voditi u najviše dva isplatna reda što bi značilo da se nakon namirenja radnika propale banke ravnopravno namiruju svi ostali vjerovnici. U slučaju da se stečaj vodi u okvirima ZOKI-ja drugačije su definirani isplatni redovi. U višim redovima tu su radnici, HNB, DAB, fizičke osobe čija je štednja premašivala 400.000 kuna, fizičke i pravne osobe koje nisu dioničari banke, tražbine po hibridnim instrumentima s prvenstvom te svi ostali. Međutim, ZOKI je u tom dijelu neprecizan i nije jasno da li su radnici, HNB i DAB (i ostali vjerovnici) samo taksativno navedeni u višem isplatnom redu ili redom kako su navedeni imaju pravo na namirenje.

Ljuti na DAB
Upravo je činjenica da je DAB toliko visoko na listi bolna točka nekih vjerovnika jer smatraju da državna agencija nema pravo na povrat isplaćenih oko 470 milijuna kuna štednje štedišama Creda što su oštro iskazali stečajnom sucu Jozi Ćaleti. Stečajni sudac odbio je prijedlog Krke i ostalih, a neslužbeno doznajemo da se očekuje žalba na tu odluku pa bi postupak mogao završiti pred Visokim Trgovačkim sudom što bi moglo značiti još najmanje mjesec do dva odgode postupka. “Dosad su vjerovnici prijavili 1,34 milijardi kuna potraživanja, od čega smo priznali 1,2 milijarde. Hoće li imovine banke biti dovoljno za naplatu svih vjerovnika još je prerano reći jer čekamo završetak revizije financijskih izvještaja”, kazala nam je stečajna upraviteljica Ankica Ćenić. Uključeni u slučaj čude se, kako kažu, neutemeljenim savjetima pravnika koji klijente uvjeravaju da DAB nema pravo na naknadu 470 milijuna kuna jer je njegova uloga osiguravajuća. Isplata štediša do 400.000 kuna je, smatraju, poput likvidacije štete u redovnom osiguravateljskom poslu, za što banke uplaćuju premiju.

Pretijesna sudnica
“Takvi pravni savjetnici zaboravljaju da je DAB osnovan prema posebnom zakonu i da nismo klasično osiguravajuće društvo. Zakon o osiguranju depozita izričito propisuje da se za svaku isplatu osigurane štednje mora tražiti regresno potraživanje”, rekao nam je u telefonskom razgovoru netom smijenjeni direktor DAB-a Vinko Radić. Inače, za stečajno ročište u Splitu je vladao velik interes vjerovnika pa je zbog gužve ročište premješteno u zgradu Općinskog suda u Dračevcu. Na računu Credo banke u stečaju ima 160 milijuna kuna, od čega je 123 milijuna kuna oročeno kod Croatia banke, HPB-a i Jadranske banke.