Do kraja godine na saborskim stolovima trebao bi se naći novi, potpuno izmijenjeni regulatorni okvir prema kojem će poslovati banke – Zakon o kreditnim institucijama (ZOKI). Izmjene propisa toliko su opširne da se već govori o ‘ZOKI-ju 2’ koji će pred vlasnike banaka postaviti još strože kapitalne, ali i zahtjeve o likvidnosti, najavljuju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Regulativa se mijenja zbog promjena na europskoj razini gdje se detalji još bruse. U međuvremenu se u HNB-u od kraja prošle godine užurbano radi na novom zakonu, a piše se u suradnji s Ministarstvom financija te u manjem dijelu s Hanfom. Ne bude li zastoja na europskoj razini, što bi poremetilo domaći raspored, radna verzija trebala bi biti spremna za javnu raspravu do kraja srpnja, a konačno definirani prijedlog zakona u Saboru bi se trebao naći do kraja ove godine.

Tisuću stranica
“Pred HNB-om je velik posao promjene osnovnih propisa, a promjene su tolike da je zapravo riječ o ‘ZOKI-ju 2’”, rekao je Poslovnom dnevniku viceguverner HNB-a Davor Holjevac, inače zadužen za superviziju banaka. O kojim je promjenama riječ najbolje ilustrira to što postojeći propis s podzakonskim aktima ima tisuću stranica. Što će to u brojkama konkretno značiti za banke, bit će poznato već u travnju kada će HNB izaći s detaljima. Najviše promjena uvodi se u klasifikaciji tri sloja jamstvenoga kapitala. Uz osnovni kapital (redovni i dodatni) promijenit će se i definicija dopunskog najviše u dijelu da se neki hibridni instrumenti više neće kao dosad moći uračunavati u izračun adekvatnosti kapitala. Hibridi su inače prilično popularan način popravljanja “kapitalne slike” u nizu domaćih banaka. Za stabilnost sustava najvažnija promjena koja se tiče kapitala jest uvođenje protucikličnosti pa će se u razdobljima gospodarskog rasta pojačavati kapitalni “jastuk” koji će služiti za ublažavanje problema u razdobljima krize. Druga važna novost je promjena pondera utjecaja na adekvatnost kapitala kod nekih instrumenata osiguranja. To se ponajprije odnosi na stambene kredite s nekretninama u zalogu, kao i na kredite tvrtkama uz zalog hipoteke, pri čemu se puno veća važnost stavlja na tržišnu cijenu. “Adekvatno s tržištem mijenjat će se i ponder rizika, što znači da ako je nekretnina procijenjena s ponderom 50, a tržište pokazuje da se nekretnine prodaju po nižoj cijeni u bankovnim knjigama, znači da je rizik nenaplativnosti kredita veći zbog čega HNB može tražiti da ponder ne bude 35, već 70 ili 100”, objašnjava Holjevac, napominjući da će banke puno više ovisiti o kretanjima na tržištu nekretnina pa je “vrlo je izvjesno da će to od banaka zahtijevati novi kapital”.

Velik zalogaj
Premda domaće banke dobro stoje s kapitalom, s prosječnom stopom kapitaliziranosti od 19 posto, dio njih koji ima nižu kapitaliziranost mogao bi imati problema, istaknuo je Holjevac. Više problema u HNB-u ipak očekuju u likvidnosti jer će tu kategoriju nova pravila drastično postrožiti, prije svega od onog što se može smatrati likvidnošću, dospijećem i raspoloživosti sredstava. To neće biti samo velik zalogaj za domaće banke, nego i najveće europske kreditore zbog čega se teški pregovori još vode na najvišoj europskoj razini.