Jedini izlaz iz krize u Europi i Hrvatskoj je rast BDP-a za što su potrebne nove investicije, zapošljavanje i izvoz, ali s obzirom na veliku neravnotežu sjevera i juga Europe i slabe perspektive rasta, za izlaz iz krize trebat će više od dvije do tri godine. Ocjena je to zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića na Danu financijskih rješenja u organizaciji IBM-a, koji je u utorak okupio stotinjak bankara i predstavnika IT industrije. Osvrćući se na bankarski sektor kod kuće i u okruženju, Vujčić je kazao da se banke ni ubuduće neće izlagati većem tržišnom riziku sve dok se u gospodarstvu ne dogodi rast BDP-a, odnosno nove investicije i izvoz što je teško očekivati “jer svi znaju da moraju izvoziti, ali ih sve manje zna kamo i kome”. Vujčić se dotaknuo i mogućeg povlačenja europskih banaka iz regije kao što se dogodilo s nekim bankama u Mađarskoj, no to je scenarij koji ne očekuje u Hrvatskoj.

Razlike sjevera i juga
Za europska gospodarstava kriza je stvorila dvije posebno otežavajuće okolnosti. Prije svega to je visoka nezaposlenost čije su stope danas više nego, primjerice, tijekom Velike depresije 1930. S druge strane između zemalja sjeverne i južne Europe stvorila se velika neravnoteža koja je čak veća od one između SAD-a i Kine i za čije će korigiranje trebati “puno godina”.

Bolje nego u studenom
Unatoč nastalim problemima zamjenik guvernera današnje je gospodarske prilike u eurozoni i Hrvatskoj ocijenio “puno boljim nego u studenom prošle godine” zahvaljujući paketu pomoći Grčkoj zbog čega se očekuje daljnja stabilizacija prilika u eurozoni. Okupljenim bankarima i informatičkim stručnjacima Vujčić je poručio da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju u financijskom sektoru ništa bitnije neće mijenjati jer je on već uključen preko matičnih banaka koje drža 90 posto imovine domaćih banaka. “Važno je da Hrvatska čim prije uđe u monetarnu uniju, što će ovisiti o brojnim faktorima, rješavanju krize u eurozoni i stabilnosti monetarne unije, ali i o hrvatskoj pripremi. Ništa ne dobivamo ostanemo li izvan monetarne unije, ali se ulaskom u nju otklanjaju tečajni rizici koji su sada jedno od najvećih financijskih opterećenja”, rekao je Vujčić. Ulazak u monetarnu uniju može pred Hrvatsku postaviti zahtjev da ima nižu stopu inflacije od eurozone “što nije baš logično, ali ako želite da vas prime, morate učiniti što traže”. Stopa inflacije se kreće 2,5%, što HNB-u ne predstavlja problem. Na IBM-ovu Danu financijskih rješenja stručnjaci su prezentirali iskustva i projekte za snižavanje troškova i veću učinkovitost u bankarstvu i osiguranjima.