Skok cijene nafte na svjetskom tržištu utječe je na rekordne cijene goriva u Hrvatskoj. Nafta na svjetskom tržištu na najvišoj je razini u zadnjih devet mjeseci, odnosno od lipnja prošle godine, a na europskom tržištu je u ponedjeljak skočila na 121,15 dolara za barel. Poskupi li barel 15 posto, predviđa se da će cijena nekih benzina u Hrvatskoj do kraja godine premašiti 12 kuna po litri. Ministar financija Slavko Linić kaže da cijena od 12 kuna predstavlja alarm za Hrvatsku jer je vrlo problematična i za građane i za gospodarstvo. U Ministarstvu financija o tome jučer nisu izlazili s dodatnim pojašnjenjima.

Domaći stručnjaci nisu se pak željeli upustiti u predviđanja dokle će ići cijena nafte na svjetskom tržištu. “Ne bih se usudio predviđati njenu cijenu ako dođe do rata na Bliskom istoku. Ako iranska kriza ne kulminira ratom ili ratnim sukobom, tada će cijena vjerojatno ostati na ovoj razini. No, dođe li do dugotrajnog sukoba, špekulacije na svjetskom tržištu dodatno bi potaknule rast cijena”, komentira Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Dekanić pretpostavlja da je Linić, govoreći o cijeni od 12 kuna, stavio u odnos sve ono što se osigurava iz poreznog dijela maloprodajne cijene jer otprilike pola maloprodajne cijene dizela i benzina zapravo završava u budžetskim ili parabudžetskim prihodima. Međutim, u Hrvatskoj ima vrlo malo prostora za snižavanje trošarina na gorivo, imaju li se u vidu rezultati rasprave o prenapregnutom državnom proračunu, smatra Dekanić. Slične ocjene iznosi i Jasminko Umičević, naftni konzultant iz tvrtke Oil & Gas Consulting. On mogućnost da država mogla smanji trošarine na gorivo smatra nerealnom jer se vlada ionako namučila s proračunom. Umičević ističe da je u redovnim okolnostima ova cijena nafte previsoka i smatra da ne bi trebala ostati takva. “Linić kaže da alarm predstavlja cijena od 12 kuna, što znači da nafta mora biti negdje oko 150 dolara, a mi smo još daleko od toga. To bi odgovaralo povijesno najvišoj cijeni. Vjerujem da bi stabilizacijom stanja pala i cijena nafte”, kaže Umičević.

Može li benzin poskupjeti na 15 kuna?

Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
Danas je cijena Brenta oko 116 dolara, a cijena benzina je preko 10 kuna, a npr. kada je 2008. cijena Brenta dosegla 150 dolara, cijena benzina u Hrvatskoj nikada nije bila iznad 10 kn. Očito je dakle, kako na cijenu benzina, osim cijene Brenta na svjetskom tržištu djeluje još cijeli niz parametara. Zato kada bi me pitali da li će cijena nafte ponovno biti 150 dolara, puno bih lakše odgovorio, ali čak i ako cijena nafte bude kao i danas oko 120 dolara, to ne znači da se u Hrvatskoj cijena neće popeti iznad razine na kojoj je danas.

Zoran Aralica, viši znanstveni suradnik s Ekonomskog instituta Zagreb
U scenariju devalvacije kune to je sasvim realna opcija. U sadašnjem scenariju kada kuna puzajući klizi, to je manje vjerojatan scenarij. S obzirom da je restrukturiranje najjačih poduzeća na zapadnoj hemisferi završilo za očekivati da će se politika pritiska na povećanje cijena sirove nafte na svjetskim tržištima nastaviti kako bi se usporilo restrukturiranje najjačih ruskih naftnih kompanija u Istočnoj i Srednjoj Europi, a što je osnovni način širenja ruskih geostrateških interesa u ovom dijelu Europe.

Zrinka Živković-Matijević, direktorica direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke
Ove godini neće biti većih pritisaka na rast cijena sirove nafte na strani potražnje s obzirom da se očekuje usporavanje svjetskog gospodarstva. Međutim, kretanje cijena sirove nafte određeno je i geopolitičkim kretanjima. Tako bi i ove godine situacija na Bliskom istoku, a posebno trzavice s Iranom, mogli utjecati na cijene nafte. U slučaju realizacije negativnih rizika moguće je očekivati rast cijena naftnih derivata, a cjenu 15 kuna po litri smatramo previsokom.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale – Splitske banke
S obzirom na snižene prognoze rasta globalnog gospodarstva, pritisci na rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima mogli bi prije svega biti rezultat povećanja geopolitičke nestabilnosti. U takvim okolnostima ne treba isključiti mogućnost značajnijeg rasta cijena sirove nafte. Kada govorimo o maloprodajnim cijenama, valja spomenuti da država kroz smanjenje trošarina može neutralizirati dio pritisaka na rast cijena. Ovaj scenarij je vjerojatan ako će cijene naftnih derivata skočiti na osjetno više cijene u odnosu na trenutne.

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”