Grci su “izvukli živu glavu”. Doduše jedva, a i vjerojatno ne zadugo. No odobrenje paketa pomoći, kojim su ministri financija eurozone Grčku pristali još jedanput pogurati, tu će zemlju zasad spasiti od bankrota koji bi je bez europskog “da” 20. ožujka dotukao nakon što bi joj na naplatu došlo 14,5 milijardi eura. Punih trinaest sati trajali su u ponedjeljak u noći briselski pregovori o zemlji koja je krizom zarazila ostatak Europe. Unatoč grupi zemalja, poput Nizozemske, Finske, ali dijelom i Njemačke, koje su zagovarale da se Grčka prepusti u nemilost bankrota, lideri su ipak odobrili nastavak isplate otprije dogovorene pomoći. Kako se i planiralo, protukrizni paket ostaje na razini od 130 milijardi eura. Veći dio toga kolača iskoristit će se za program zamjene obveznica koji je okosnica plana za stabiliziranje grčkih financija. Trideset milijardi iskoristit će se za motiviranje kreditora na “swap”, pet milijardi više namijenjeno je Grčkoj za financiranje otkupa obveznica, a 25 milijardi odlazi za dokapitalizaciju grčkih banaka.

Obuzdavanje duga
Mjere koje su napokon finalizirane u Bruxellesu krojene su kako bi se grčki dug do 2020. smanjio sa sadašnjih 160 na 120,5 do 121 posto BDP-a. Što se tiče sudjelovanja javnih kreditora, njihove će se kamate za idućih pet godina sniziti za 0,5-postotnih bodova, ali će nakon toga pasti za 1,5-postotnih bodova. Manje kamate na zajmove Grčkoj defacto znače da bi države eurozone Grcima ubuduće mogle posuđivati novac po jeftinijim uvjetima nego je njima samima omogućeno pa bi, naravno, bile u gubitku. No razliku bi, barem donekle, trebala “pokrpati” Europska središnja banka (ECB) koja će članicama monetarne unije prenijeti zaradu koju je ostvarila zamjenom grčkih obveznica na koje je 2010. potrošila 38 milijardi eura, koje sada vrijede 12 milijardi više. Briselski sastanak, međutim, nije iskristalizirao teret grčkog “bailouta”, koji je na sebe spreman preuzeti Međunarodni monetarni fond (MMF).

Bez detalja o MMF-u
Kako smo i najavili, MMF će u ovom paketu pomoći sudjelovati sa znatno manje novca nego prije, a hoće li to biti 13 milijardi eura, kako se nagađalo, još nije službeno potvrđeno. Zna se da je za izbjegavanje grčkoga bankrota, barem kratkoročno, bila presudna uloga privatnih vjerovnika. Oni će ne samo zamijeniti stare za nove obveznice po nižoj nominalnoj vrijednosti već će i kamatne stope sniziti puno više nego su pokušavali dogovoriti na višemjesečnim pregovorima u Ateni. Kamate na obveznice iznosit će 2% za prve tri godine, potom će u petogodišnjem razdoblju biti naplaćivano 3%, a tek nakon toga privatni kreditori moći će se služiti kamatnom stopom blizu one koju su zagovarali – 4,2 posto. Sam program zamjene obveznica započet će 8. ožujka, a trebao bi trajati tri dana, čime će se koban grčki dug od 14,5 milijardi eura restrukturirati, a “default” izbjeći. Što se tiče gubitaka po nominalnoj vrijednosti grčkih obveznica koje posjeduju, privatni kreditori pristali su na minus od 53,5%. Ali nisu samo oni prisiljeni na bolne pristanke. Iako je, premda suočena s pobunom naroda, odobrila brutalne rezove od 3,3 milijarde eura, a potom ih morala nadopuniti s još 325 milijuna eura teškim uštedama, vladi Lucasa Papademosa Europa je i službeno postavila nove, stroge uvjete. Tako će tim europskih inspektora neprekidno nadzirati grčke financije, pa i preko posebnog, namjenskog (ecsrow) računa na kojem će svaki cent biti pod lupom. Na njemu će u svakom trenutku morati biti novac dostatan za pokrivanje rata duga u tromjesečnom razdoblju. Iako nije službeno potvrđeno da će se Grcima sav novac oduzeti ne budu li se držali pravila, ta je mogućnost i te kako izgledna. Grčka vlada pristala je i na promjene ustava kako bi otplata duga i formalno-pravno postala državni prioritet.

Izjave na kapaljku
Inače, čudi da jučer, barem do zaključenja broja, nije bilo puno izjava europskih čelnika o sporazumu o grčkoj budućnosti. Nije se oglasila ni Angela Merkel, ni Nicolas Sarkozy, a ni šef ECB-a Mario Draghi. Ipak, komentar je dao čelnik Eurogrupe J.-C. Juncker poručivši da je sporazum jasan nacrt puta kojim Grčka treba ići kako bi svoje financije i gospodarstvo podignula na noge. Dodao je i kako se njime osigurava budućnost Grčke u eurozoni. Reagirao je i grčki premijer Lucas Papademos izjavivši kako je ovo “povijesni dogovor koji će pomoći stabilizaciji njegove zemlje, smanjiti nesigurnosti i povratiti povjerenje”.

‘Bailout’ u brojkama

121 posto BDP-a ciljano je smanjenje grčkoga duga do 2020. godine

53,5 posto gubitka po nominalnoj vrijednosti grčkih obveznica preuzet će privatni kreditori

8. ožujka počinje zamjena obveznica za privatne vjerovnike i trajat će tri dana

Akademija Prodajni Mindset

Iskusni stručnjak Vedran Sorić otkriva kako (p)ostati uspješan, pogledajte i poslušajte!

Veća produktivnost

Zašto je ovo najbolje ulaganje u 2026.

30 mlrd. eura iskoristit će se za motiviranje kreditora na zamjenu obveznica

23 milijarde eura namijenjeno je rekapitalizaciji grčkih banaka

35 milijardi eura iznos je kojim bi Grčka trebala financirati otkup obveznica