Investicijom od pola milijuna kuna karlovačka Meduza, specijalizirano poduzeće za otkup i distribuciju svježe ribe, skladištenje i distribuciju zamrznute ribe, te uvoz i izvoz ribe, proširuje svoju djelatnost u svom sjedištu u Karlovcu na čišćenje, filetiranje, pakiranje i duboko zamrzavanje svježe ribe. Uprava i pripadajući sadržaji preselit će na kat novog nastavka objekta, a u prizemlju će na oko 300 kvadratnih metara zaposlenje potkraj godine naći još troje ili četvero radnika. Završetkom te investicije će i karlovački pogon dobiti certifikat HACCP nužan za upis u Registar izvoznika za zamrznutu ribu za EU.

Iščekuju burzu ribe
Meduzu su njeni suvlasnici Igor Jurković i Hrvoje Teichman osnovali 1989. godine u Karlovcu, a nakon prekida zbog angažmana zaposlenika u Domovinskome ratu i unatoč oštećenju hladnjače u Karlovcu, razvijali su poslovanje izgradivši poslovnicu u Umagu. Investicijom od milijun eura prije tri godine izgradili su objekt s rashladnim komorama za 240 tona duboko zamrznute ribe i šest tona svježe ribe u Karlovcu na novoj lokaciji. To je distributivni centar za kontinentalni dio Hrvatske. Uz Umag, Meduza je svojim novim objektom i u Poreču umnogostručila tržišne mogućnosti u Istri, gdje s posebnom pažnjom iščekuju i uspostavu prve riblje burze, kao dugo najavljivanu državnu potporu uvođenju reda na tržištu ribom, školjkama i mekušcima.
Što se tiče prošlih godina, Jurković i Teichman kažu da je Meduza jedina uz Ledo bilježila porast prometa, ali ističu i da je Meduza jedina u Hrvatskoj koja ima takve kapacitete da se istovremeno može baviti otkupom i prodajom svježe i zamrznute ribe. Među stalnim kupcima Meduzinog asortimana su MORH, INA, Ministarstvo pravosuđa (odnosno zatvori), brojne škole, bolnice, trgovački lanci, ribarnice, a posebnu ulogu imaju i hotelske kuće Istraturist, Plava laguna, hoteli Makarska, Casino Umag, hotel Park u Crikvenici, hoteli Esplanade Regent i Palace u Zagrebu, hoteli Liburnija rivijere u Opatiji, te petstotinjak restorana. “U 2005. godini s 14 zaposlenih i pet sezonaca ostvarili smo preko 30 milijuna kuna prometa, od čega je nešto preko 30 posto bio udio izvoza u Italiju i Španjolsku, kamo ide uglavnom svježe ulovljena riba u Dalmaciji. Tijekom 2006. godine planiramo ostvariti oko 40 posto veći promet, jer smo u međuvremenu kupili i stavili u funkciju novi prostor za otkup, skladištenje i distribuciju svježe i zamrznute ribe na Poljudskom šetalištu u Splitu. Ugovorili smo suradnju s ribarima od Visa do dubrovačkog akvatorija, te povremeno i prema Zadru, kažu Igor Jurković i Hrvoje Teichman.

Prilika za ugostitelje
Proširenjem djelatnosti u Karlovcu trebali bi se smanjiti troškovi u poslovanju, stvoriti uvjeti direktnog izvoza očišćene i obrađene zamrznute ribe na tržište EU, te ujedno umanjiti poguban ucjenjivački utjecaj koji na hrvatsko ribarstvo ima oscilirajuća ponuda i potražnja ribe na talijanskom tržištu. “Često se u Italiji dogodi velika ponuda svježe ribe, koja onda drastično ruši cijenu našem izvozu ribe u Italiju, kao glavnom tržištu. Umjesto da Talijanima prodajemo tako nastale iznenadne viškove svježe ribe budzašto, pa da je čak kasnije kao zamrznutu ribu od njih kupujemo po znatno višim cijenama, u Karlovcu ćemo tu ribu kvalitetnom obradom i zamrzavanjem spasiti od drastičnog gubitka na cijeni, a domaćem i inozemnom tržištu moći ćemo je ponuditi kao kvalitetan proizvod. U tome će biti i posebna prilika za ugostitelje, koji će tako moći dobiti široku ponudu kvalitetne obrađene zamrznute jadranske ribe, i uz to popraćene našom deklaracijom kao ovlaštenog subjekta za takav promet ribom. Umjesto toga ugostitelji, koji su sami svježu ribu u svojim objektima zamrzavali da je sačuvaju za kasnije, bili su u prekršaju jer nisu ovlašteni za takve postupke s ribom”, kaže Igor Jurković. Meduza sprema i marketinške poteze radi izlaska iz maloprodajne anonimnosti na hrvatskom tržištu, te podrške novom programu obrade ribe u Karlovcu. U tom smislu već je u pripremi suradnja na izradi tržišnog brenda s poznatim španjolskim ribarskim gigantom Pereirom iz Viga s kojim Meduza ima već višegodišnju vanjskotrgovinsku suradnju.

Slovenska veterinarska inspekcija radi samo do 15.30 sati

Govoreći o izvozu svježe ribe, poglavito u Italiju, Jurković i Teichman uza sve hirovitosti izbirljiva talijanskog tržišta, ističu prolaz ribe kroz Sloveniju kao mjesto izrazitog gubitka cijene hrvatske ribe.
“Tu je najveći problem i dalje za sve nas. Radno vrijeme slovenske veterinarske inspekcije i dalje nam je svima najveći problem, zbog čega hrvatski ribari trpe velike štete. Jednostavno, ne stigne se doći na granicu i predati svu izvoznu dokumentaciju do 15.30 sati do kada slovenska inspekcija radi. Zato sva naša riba u Italiju dolazi sljedeći dan, i cijena joj je tada i za 30, pa i više posto niža. Ne izmijeni li se tu nešto, cijene ribe na porečkoj burzi sigurno će u startu biti niže za taj već unaprijed uračunati gubitak jednog dana i pad cijene”, kažu Jurković i Teichman.