Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Led okovao flotu Dunavskog Lloyda, prijeti mu propast

Autor: Majda Žujo
06. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Vodeći riječni brodar traži proglašenje elementarne nepogode u unutarnjim plovnim putovima

Nezapamćeno niske temperature u Ukrajini i Rumunjskoj mogle bi biti pogubne i za najvećeg hrvatskog riječnog brodara, Dunavski Lloyd (DL). Sisačka se tvrtka već danima bori s hladnoćom i zaleđenim rijekama, a ako se situacija uskoro ne promijeni, upitan je njezin opstanak i sudbina 127 radnika.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Naime, na Dunavu u Ukrajini i Rumunjskoj ledom su potpuno okovana tri DL-ova konvoja koje je nemoguće opskrbiti gorivom, a zalihe hrane su na izmaku. Kako kaže Velibor Gacik, direktor Dunavskog Lloyda, za sada još nema većih posljedica, što ne znači da ih neće biti bude li većih zaleđenja. Na žalost, vremenske prognoze im ne idu na ruku, a očekivano bi ih pogoršanje ili nastavak studeni moglo dovesti u bezizlaznu situaciju. “Na naša tri broda u Rumunjskoj i Ukrajini te dva broda u Srbiji nalazi se 16 ljudi. Za sada se radi o kompletnom zastoju i potpuno smo paralizirani”, kaže Gacik dodajući kako su i bugarski, rumunjski i srpski brodovi zarobljeni u ledu pa se nadaju da će im lokalne vlasti pomoći u rješavanju situacije. “Stajanje ta tri broda nas dnevno stoji 1500 eura po brodu”, tvrdi Gacik, a o kolikoj materijalnoj šteti je riječ dovoljno govori podatak da brodovi već 20 dana stoje u Rumunjskoj, a brod koji se jedva uspio probiti do Ukrajine, sada tamo stoji već četiri dana.

Nezapamćeno niske temperature u Ukrajini i Rumunjskoj mogle bi biti pogubne i za najvećeg hrvatskog riječnog brodara, Dunavski Lloyd (DL). Sisačka se tvrtka već danima bori s hladnoćom i zaleđenim rijekama, a ako se situacija uskoro ne promijeni, upitan je njezin opstanak i sudbina 127 radnika.

Naime, na Dunavu u Ukrajini i Rumunjskoj ledom su potpuno okovana tri DL-ova konvoja koje je nemoguće opskrbiti gorivom, a zalihe hrane su na izmaku. Kako kaže Velibor Gacik, direktor Dunavskog Lloyda, za sada još nema većih posljedica, što ne znači da ih neće biti bude li većih zaleđenja. Na žalost, vremenske prognoze im ne idu na ruku, a očekivano bi ih pogoršanje ili nastavak studeni moglo dovesti u bezizlaznu situaciju. “Na naša tri broda u Rumunjskoj i Ukrajini te dva broda u Srbiji nalazi se 16 ljudi. Za sada se radi o kompletnom zastoju i potpuno smo paralizirani”, kaže Gacik dodajući kako su i bugarski, rumunjski i srpski brodovi zarobljeni u ledu pa se nadaju da će im lokalne vlasti pomoći u rješavanju situacije. “Stajanje ta tri broda nas dnevno stoji 1500 eura po brodu”, tvrdi Gacik, a o kolikoj materijalnoj šteti je riječ dovoljno govori podatak da brodovi već 20 dana stoje u Rumunjskoj, a brod koji se jedva uspio probiti do Ukrajine, sada tamo stoji već četiri dana.

Dosadašnja šteta ne može se nadoknaditi, a prema Gacikovim riječima ni osiguranje ne predviđa odštetu u ovakvim slučajevima. Sve što sada mogu jest čekati pomoć države. “Preko Gospodarske komore uputili smo zahtjeve da država proglasi elementarnu nepogodu u unutarnjim plovnim putovima. Tražili smo i sastanak s nadležnim ministarstvima, no još nismo dobili odgovor”, ističe dodajući kako je situacija kritična. U Srbiji su također blokirana tri njihova konvoja, a plovidba Savom potpuno je obustavljena zbog leda i nezapamćeno niskog vodostaja. Da stvar bude gora, trenutna je studen samo pogoršala već ugroženo poslovanje DL-a, jer prošle godine, šest mjeseci zbog suše nisu bili u mogućnosti ploviti Savom, a na Dunavu su plovili smanjenim kapacitetima. Tako su unatoč potpunoj popunjenosti kapaciteta i pozitivnom poslovanju u prvom polugodištu 2011. elementarne nepogode u pitanje dovele opstanak tvrtke i sudbinu njezinih zaposlenika. “Poslovanje je dovedeno do granica izdržljivosti”, ističu u DL-u.

Autor: Majda Žujo
06. veljača 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close