EN DE

Europska dužnička kriza združila bivše neprijatelje

Autor: The New York Times
15. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U borbi za spas eura, puno toga bilo je na strani Njemačke, ali ne i mnogo prijatelja. Jedan od njezinih najžustrijih pristalica je, iznenađujuće, njezina povijesna neprijateljica Poljska. Usprkos silnoj šteti koju je dužnička kriza nanijela Europi, unijela je sklad u krhki i povijesno nerijetko krvav odnos Poljske i Njemačke. Usred neslaganja, ovi su se nekadašnji neprijatelji našli bliže nego ikada, čime su možda popločili put za novu osovinu Pariza, Berlina i Varšave koja bi mogla tvoriti samu srž dublje integrirane Europe.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Poljska se pokazala kao ključni sporedni glumac u drami oko eura. Ona je sama po sebi već rijetkost. Riječ je, naime, o gospodarstvu koje bilježi rast i državi entuzijastičnoj u vezi europske integracije, koja se čak namjerava priključiti eurozoni. “Poljska nema plan B izvan Europe. Njezin jedini cilj je snažnija i aktivnija Europa, kako gospodarski, tako i politički”, kaže Eugeniusz Smolar, stručnjak za vanjku politiku pri Poljskom institutu za međunarodne odnose u Varšavi. Poljski premijer Donald Tusk podržava njemačku kancelarku Angelu Merkel u nastojanjima glede punokrvnih promjena europskih sporazuma kojima bi se propisala stroža proračunska pravila i nadzor umjesto sporazuma među državama koje koriste euro.Poljska ima bliske veze sa zemljama bivšeg sovjetskog bloka ali i sa sjevernim europskim državama poput Švedske koje nisu uvele euro. Zauzima posebno mjesto kao predvodnica država koje nisu u eurozoni, ali još nisu ni odabrale ne ući u nju, a dobrovoljno se priključila i Euro plus paktu, planu fiskalne i političke reforme iz 2011. godine. Nadalje, zbog patnje koju je Poljska pretrpjela od strane Njemačke i Rusije, povijesti invazija, podjela i okupacija, danas su poljski politički vođe u jedinstvenom položaju koji im omogućuje da smire sve veću zabrinutost i strahove glede njemačke dominacije u Europi.

U borbi za spas eura, puno toga bilo je na strani Njemačke, ali ne i mnogo prijatelja. Jedan od njezinih najžustrijih pristalica je, iznenađujuće, njezina povijesna neprijateljica Poljska. Usprkos silnoj šteti koju je dužnička kriza nanijela Europi, unijela je sklad u krhki i povijesno nerijetko krvav odnos Poljske i Njemačke. Usred neslaganja, ovi su se nekadašnji neprijatelji našli bliže nego ikada, čime su možda popločili put za novu osovinu Pariza, Berlina i Varšave koja bi mogla tvoriti samu srž dublje integrirane Europe.

Poljska se pokazala kao ključni sporedni glumac u drami oko eura. Ona je sama po sebi već rijetkost. Riječ je, naime, o gospodarstvu koje bilježi rast i državi entuzijastičnoj u vezi europske integracije, koja se čak namjerava priključiti eurozoni. “Poljska nema plan B izvan Europe. Njezin jedini cilj je snažnija i aktivnija Europa, kako gospodarski, tako i politički”, kaže Eugeniusz Smolar, stručnjak za vanjku politiku pri Poljskom institutu za međunarodne odnose u Varšavi. Poljski premijer Donald Tusk podržava njemačku kancelarku Angelu Merkel u nastojanjima glede punokrvnih promjena europskih sporazuma kojima bi se propisala stroža proračunska pravila i nadzor umjesto sporazuma među državama koje koriste euro.Poljska ima bliske veze sa zemljama bivšeg sovjetskog bloka ali i sa sjevernim europskim državama poput Švedske koje nisu uvele euro. Zauzima posebno mjesto kao predvodnica država koje nisu u eurozoni, ali još nisu ni odabrale ne ući u nju, a dobrovoljno se priključila i Euro plus paktu, planu fiskalne i političke reforme iz 2011. godine. Nadalje, zbog patnje koju je Poljska pretrpjela od strane Njemačke i Rusije, povijesti invazija, podjela i okupacija, danas su poljski politički vođe u jedinstvenom položaju koji im omogućuje da smire sve veću zabrinutost i strahove glede njemačke dominacije u Europi.

U svom obraćanju u Berlinu u prosincu poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorsi rekao je da najveća prijetnja poljskoj sigurnosti nisu ruski projektili ili talibani te da “to nikako nisu njemački tenkovi”. Umjesto toga, nastavio je Sikorski, najveću prijetnju predstavlja joj raspad eurozone. Stoga je čvrsto izjavio da zahtijeva od Njemačke “kao države bez koje Europe ne bi bilo” da preuzme odgovornost i povede Europsku uniju u pravom smjeru. “Vjerojatno sam prvi poljski ministar vanjskih poslova u povijesti koji je tako nešto rekao”, zaključio je Sikorski. “Manje se bojim njemačke moći od njemačke neaktivnosti.”Poljska ima 38 milijuna stanovnika, što je čini najvećom od nekadašnjih država sovjetskog bloka koje su se priključile Europskoj uniji i jedina je u toj skupini koju od samog početka financijske krize nije zahvatila recesija. U trećem je tromjesečju zabilježila rast od 4,2 posto u usporedbi s prethodnom godinom, čime se svrstala u skupinu rijetkih država općenito anemičnog europskog kontinenta koja ubrzano raste. Ukupni iznos trgovine između Njemačke i Poljske, koja je prošlog ljeta preuzela rotirajuće predsjedništvo Europske unije, prošle godine je dosegnuo gotovo 89 milijardi dolara.

Nicholas Kulish

Autor: The New York Times
15. siječanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close