Zdravstvo je opterećeno dugovima, pacijenti su nezadovoljni zbog listi čekanja, liječnici i ostalo zdravstveno osoblje zbog malih plaća i puno posla. Pitali smo političare, koji su svi odreda i liječnici, imaju li rješenje.

1. Što je najveći problem zdravstvenog sustava (manjak novaca, neefikasno upravljanje, manjak liječnika, miješanje javnog i privatnog, male plaće)?
HDZ i dalje trebamo nastaviti s racionalizacijom te još efikasnijim rukovođenjem. Reforma je učinila mnogo na financijskoj stabilizaciji, a da bi se ona održala i povećao nivo zdravstvene zaštite, s reformom odlučno treba nastaviti. Najbolji primjer racionalizacije je zagrebački zdravstveni sustav gdje smo uštedjeli 180 milijuna kuna. Pokazatelj stabilnosti sustava je i 3 milijarde kuna rebalansa, bez povećanja dugova. A što se tiče nedostatka liječnika, za idući smo mandat osigurali 500 milijuna kuna za specijalizacije i pripravnički staž liječnika.
HRVATSKI LABURISTI Prije svega je to nepostojanje jasne dugoročne strategije razvoja zdravstva i jasnog izjašnjavanja kakav sustav želimo, te loše gospodarenje novcem zdravstvenih osiguranika. Dosadašnje reforme bile su zapravo pseudoreforme i nisu donijele strukturalne promjene i željenu kvalitetu usluge za korisnike. Napustio se koncept domova zdravlja i samim time se napravio odmak od preventivne medicine što u konačnici znatno povećava troškove. Očit je samo zaokret prema udjelu privatnog zdravstva. Novca za zdravstvo ima dovoljno, ali se s tim resursima neefikasno upravlja i pacijenti ne dobivaju adekvatnu uslugu. Važni su i drugi problemi, a osobito problem manjka zdravstvenog osoblja.
HSP Najveći problem je njegova dugoročna neodrživost. Dovedeno je u kriznu točku koja zahtijeva odlučnu i kvalitetnu akciju utemeljenu na znanju i dosljednosti želimo li kao nacija spriječiti nepovratno daljnje urušavanje zdravstvenog sustava. Zalagat ćemo se za uspostavu trajno održivog sustava, polazeći od temeljnog načela da je pravo na zdravlje temeljno pravo pojedinca i nacije. Postoje brojne nelogičnosti i problemi u najosjetljivijim dijelovima zdravstvenog sustava: zdravstvenoj skrbi djece, umirovljenika, bolesnika s kroničnim i rijetkim bolestima, bolesnih branitelja. Nevladine udruge zaslužuju potpuno uključenje u planiranje i provođenje zdravstvenih programa uz primjerenu financijsku potporu. Nužan je nastavak informatizacije zdravstva, ali ne stihijski ili sporadični kao do sada.

HSS Gotovo sve navedeno u nekom dijelu. Manjak liječnika u primarnoj zaštiti i specijalista u županijskim bolnicama, uz istovremeno neefikasno korištenje kapaciteta iskusnih specijalista zbog ograničene nabave materijala za rad, dijagnostiku i ostalo (zbog ograničenog budžeta bolnica). Posredno to povećava liste čekanja. Istovremeno ne postoji transparentni model korištenja privatnih kapaciteta od strane HZZO-a. Nije jasno zašto bi se bilo koja usluga i/ili oprema isplatila privatnim ustanovama, a ne i javnim odnosno to vodi pitanju efikasnog upravljanja novcem i ljudskim resursima u javnim ustanovama. Treba unaprijediti znanje upravljanja u zdravstvu jer danas, u ovom stoljeću, nema samoučenih ravnatelja i voditelja službi već se te vještine moraju stjecati formalnom edukacijom i stalnim usavršavanjem.
KUKURIKU KOALICIJA Ključni problem su njegova rascjepkanost i dezintegriranost, a to su i glavne prepreke u postizanju racionalnog sustava zdravstva. To znači da nema primjerene odgovarajuće vertikalne povezanosti među raznim stupnjevima zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna i tercijarna) kao niti horizontalne povezanosti među različitim specijalnostima. U takvom sustavu ne postoji niti jasan koncept kontinuirane zaštite tako da je svaki pacijent prepušten ‘lutanju’ od jednog do drugog liječnika bez ikakvog uspostavljenog sustava, a svaki liječnik obavlja svoj posao u potpunoj izolaciji. S druge strane, SKZ se nalazi u vrlo teškoj situaciji jer je zatvaranjem domova zdravlja i konfuzijom u organizaciji bolničkih poliklinika poremećena ključna karika u lancu između liječnika opće prakse i bolničkog liječnika. Imamo dovoljno novca u sustavu, samo ga treba pametno rasporediti i učinkovito koristiti, te njime pametno upravljati.

2.Trebaju li županije voditi brigu o hitnoj medicinskoj pomoći? Kako biste riješili pitanje ujednačenosti kvalitete i dostupnosti?
HDZ Županije najbolje poznaju specifičnosti svoga područja u pogledu zemljopisnih karakteristika, ljudskih resursa i potreba stanovništva. Organizacija na razini županije je i na tragu decentralizacije za koju se i osobno zalažem. Što se tiče ujednačenosti i dostupnosti hitne pomoći upravo na ovakav način kakav i provodimo, a to je povećanjem broja specijaliziranih timova, njihovom pravilnom raspodjelom u prostoru te ulaganjem u nova vozila, suvremenu opremu i edukaciju.
HRVATSKI LABURISTI Zalažemo se za pravo za najbolju i najkvalitetniju medicinsku uslugu bez obzira na geografiju. Svaku decentralizaciju pozdravljamo, pa tako i prepuštanje organizacije HMP-a županijama, ali takva je odluka bila ishitrena, nedovoljno pripremljena i po već ustaljenom običaju bez prethodne konzultacije sa strukom. Preuranjeno prebacivanje nepripremljenim županijama je dvosjekli mač u aktualnom defragmentiranom i nesinkroniziranom sustavu koji može dovesti do neravnoteže u kvaliteti usluge ukoliko se ne osiguraju dovoljni resursi za ispravno funkcioniranje, od ekipiranosti, opremljenosti, osiguranog izvora financiranja uz adekvatni nadzor i koordinaciju Ministarstva zdravstva.

HSP Županije ne bi trebale bježati od preuzimanja obveze, financijskog i organizacijskog participiranja u programu sustava HMP-a, ali njihovo je pravo da traže i striktno poštuju jasno standardizirane postupke i norme koje moraju biti usklađene na nacionalnoj razini.
HSS Organizacija HMP-a je dobar projekt sa nedovoljno dobro pripremljenom implementacijom pa to u početku primjene dovodi do problema. Ujednačenost kvalitete će se postići edukacijom timova i stalnim dodatnim usavršavanjem. Važno je uključivanje lokalne zajednice jer su potrebe vrlo različite i lokalna zajednica ne može prebacivati odgovornost na višu razinu, već u okviru svojih Savjeta za zdravlje treba realno procijeniti potrebe i angažirati resurse. Usporedite potrebe jadranskih prostora u ljeti i zimi – potpuno su različite, a da ne govorim koliko se razlikuje ruralni prostor od gradova. To se iz centra, Ministarstva, ne može tako dobro sagledati kao na terenu lokalne zajednice.
KUKURIKU KOALICIJA Reforma HMP je potrebna, dio programa je vrlo dobar, ali je izvedba katastrofalna. Naime, u reformu se krenulo bez primjereno educiranog osoblja i bez jasne podjele poslova. Veliki dio ordinacija nema ni tehničke uvjete za pružanje hitne pomoći, a od aktivnih sudionika u reformi se može čuti da prije ‘puštanja u rad’ reorganizirane HMP nisu rađene nikakve simulacije koje bi pokazale gdje bi moglo doći do problema.

3. Trebaju li liječnici biti plaćeni putem glavarine ili na neki drugi način?

HDZ Način plaćanja putem glavarina sasvim je sigurno bio potpuno destimulativan što se tiče broja usluga koje obiteljski liječnici obavljaju. Reformom PZZ smo uveli mješoviti model plaćanja gdje se 10% usluga plaća temeljem obavljenog rada kao DTP postupci i posljednji pokazatelji govore da je to ispravan put. U sustavu treba i dalje postupno mijenjati omjer glavarina i DTP postupaka u korist DTP postupaka, naravno uz uvjet daljnjeg uspostavljanja realnih i stimulativnih cijena DTP postupaka, sve dok taj omjer ne bude 50:50.

HRVATSKI LABURISTI U prednosti spada jednostavni način obračunavanja troškova po različitim kategorijama zahtjevnosti pojedinih skupina pacijenata, a u nedostatke financijska ovisnost liječnika o broju pacijenata, olako udovoljavanje zahtjevima pacijenata, prekomjerno upućivanje pacijenata bolničkim liječnicima. Plaćanje glavarinom najmanje je gori način plaćanja rada i zahtjeva dodatno usavršavanje. Plaćanje glavarinom može biti puno efektnije ukoliko se reorganizira HZZO i ponovno uspostavi mreža modernih poliklinika i domova zdravlja.
HSP Liječnici su danas nedovoljno plaćeni za svoj rad. Plaćanje putem glavarine uvedeno je zbog administrativne jednostavnosti, ali u sebi ima problem jer potiče liječnike za skupljanjem što većeg broja pacijenata, a time smanjuju prosječno trajanje pregleda, te ugrožavaju kvalitetu svojih postupaka.
HSS Dio paušalnog plaćanja ili glavarine nužan je za sigurnost održavanja hladnog pogona, no mislim da bi više od 50% sredstava trebalo biti rezultat provođenja programa iz ugovora s HZZO-om odnosno konkretnog izvedbenog programa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

4. Trebaju li Hrvatskoj 64 bolnice, a da pritom nemamo hospicije i bolnice b-tipa?
HDZ Išli smo u racionalizaciju bolničkog zdravstvenog sustava u Gradu Zagrebu koji troši gotovo polovinu bolničkog proračuna u Hrvatskoj. Sasvim sigurno Zagrebu nije trebalo 17 bolnica, a s daljnjom racionalizacijom i smanjenjem broja bolnica u Zagrebu treba nastaviti i dalje. Što se tiče ostatka Hrvatske, svaka županija zbog dostupnosti zdravstvene zaštite treba imati županijsku bolnicu te zbog specifičnosti uvjeta zdravstvene zaštite na područjima od posebne državne skrbi bolnice moraju zadržati status samostalne zdravstvene ustanove. Upravo zbog toga smo išli u postupak kategorizacije i akreditacije bolnica kako bismo uredili sustav i definirali koji je opseg i kvaliteta zdravstvene zaštite koja je potrebna na određenoj razini.
HRVATSKI LABURISTI Postoji manevarski prostor za reorganizaciju postojećih bolnica. Zbog produženja životnog vijeka u zapadnom svijetu je prepoznata potreba za razvojem mreže hospicija i bolnica B tipa koji u Hrvatskoj praktički ne postoje. Kako sam psihijatar po pozivu, jako mi je dobro poznata povećana potreba za skrbi o dementnim bolesnicima. Potreba za hospicijima je velika i eksponencijalno će rasti tako da je otvaranje hospicija u svakoj regiji imperativ svake vlasti.

HSP Hrvatska nema viška bolničkih kreveta, ali razumljivo je da je potrebna prenamjena nekih kreveta na razinu jeftinije i jednostavnije medicinske usluge. Problematika hospicija dugo je u Hrvatskoj bila potpuno zanemarena, tek posljednjih godina prepoznajemo neke pozitivne pomake.
HSS S obzirom na demografsku sliku Hrvatske i tehnološke promjene u medicini logično je prenamijeniti dio bolničkih kapaciteta u dnevne bolnice i dio za potrebe produženog liječenja te palijativne skrbi. I ovdje nam je potreban dijalog jer se ne smije steći dojam da se uskraćuje dostupnost akutnih bolničkih kapaciteta.
KUKURIKU KOALICIJA Pitanje koje se već godinama ponavlja i predstavlja svojevrsni paradoks. Naime, dio javnosti smatra da u Hrvatskoj ima previše bolnica, a istodobno isti taj dio javnosti ‘gura i forsira’ privatne klinike i bolnice u sustava javnog zdravstva. Smatram da u Hrvatskoj nema previše bolnica. Stoga se niti jedna bolnica neće zatvarati, ali je potrebna njihova značajna reorganizacija i restrukturiranje. Stoga ćemo raditi na uvođenju i efikasnom funkcioniranju dnevnih bolnica jer se medicina mijenja i moramo ići u smjeru najmanje invanzivnih pretraga koje se mogu obaviti na jednom mjestu u svakoj bolnici. Naime, organizacija dnevnih bolnica omogućit će brzu i učinkovitu dijagnostiku bez sada nerijetko nepotrebnog višestrukog vraćanja bolesnika u primarnu zaštitu radi pojedinih pretraga. Time se stvaraju preduvjeti povećanja broja medicinskih postupaka uz značajno smanjivanje sada predugih listi čekanja na pojedine dijagnostičke i terapijske postupke. Svaka opća bolnica mora imati četiri osnovna odjela (interna, pedijatrija, ginekologija i kirurgija) koji moraju biti na istoj razini kvalitete u svakoj bolnici, uz maksimalnu organizaciju rada kroz sustav dnevnih bolnica. Budućnost hrvatske medicine je i u zdravstvenom turizmu, a u bliskoj budućnosti trebat ćemo i hospicije, što za naše stanovništvo što kao uslugu za stanovnike EU čiji dio ćemo biti. Stoga ćemo uvesti regionalne centre za palijativnu skrb (hospiciji i/ili tzv. bolnice B-tipa), uz osiguranje novaca za njihovo funkcioniranje.

5. Kako biste smanjili liste čekanja?

HDZ Uspoređujući prosjek dana čekanja 2008. godine i u listopadu 2011. godine vidljivo je smanjenje čekanja na pojedine pretrage i zahvate. Točno je da samo raste broj dana čekanja za MR za 16,3%, ali je u istom periodu porastao i broj indiciranih pregleda s 59.000 na gotovo 73.000. Primjerice, u KBC Split se na zračenje najtežih onkoloških bolesnika čekalo dulje od 5 mjeseci, a instaliranjem dva nova linearna akceleratora od slijedećeg mjeseca praktički neće biti čekanja. Imamo gotov plan aktivnosti u narednom mandatu koji će rezultirati dodatnim smanjenjem list čekanja. U tijeku je i projekt elektronskog naručivanja u sve bolnice iz primarne zaštite kojim će se onemogućiti višestruko naručivanje istog pacijenta za isti postupak na više mjesta, što je danas čest slučaj. Realizacijom tog projekta iskoristivost postojećih zdravstvenih kapaciteta će biti bolja i daleko transparentnija. Samo završetkom ovoga projekta procjenjuje se da će sadašnje liste čekanja koje su u posljednje tri godine smanjene gotovo do 50% u narednih 6 mjeseci biti prepolovljene. U programu je još daljnja doedukacija zdravstvenih djelatnika, nastavak i dovršetak velikog zanavljanja medicinske opreme, dovršetak formiranja bolničkih jedinica za centralno naručivanje te dodatnih 10 milijuna mjesečno koje će HZZO uložiti u bolnice kojima će se platiti dodatni rad i materijal za smanjenje lista čekanja
HRVATSKI LABURISTI Liste čekanja se mogu vrlo brzo smanjiti u roku od 6 mjeseci do najviše godinu dana prilagodbom radnog vremena i boljim iskorištavanjem dijagnostičkih uređaja u sustavu. Neprihvatljivo je da danas zaposleni čovjek mora uzimati slobodni dan kako bi obavio neku dijagnostičku pretragu.

HSP Liste u pojedinim segmentima imaju različite uzroke nastanka. Potrebno je stručno i nezavisno utvrditi objektivan razlog njihova nastanka, te prema tome odrediti prihvatljiv sustav redukcije. Moguća rješenja su bolja organizacija, preusmjeravanje u dostupnije zdravstvene ustanove, dopunski rad, novo zapošljavanje, konkurentnost, privatni sektor.
HSS U nekoliko koraka. Prvo analiza potreba materijala i resursa kako bi se uveo rad u dvije smjene i efikasnije koristili svi kapaciteti u javnom sustavu. Danas se materijali mogu nabavljati primjenom središnjih informatičkih programa uz znatno niže cijene. Drugi korak je sustavno praćenje potreba građana na lokalnoj razini i uspostavljanje transparentnog sustava rješavanja na kvalitetni način njihovih potreba.
KUKURIKU KOALICIJA Danas liječnici u bolnicama ne mogu raditi jer su limitirani iznosom novca, pa kirurzi u operacijsku dvoranu ulaze samo dva puta tjedno jer nema dovoljno novca za materijalne troškove operacije. Dobijemo li priliku reformirati zdravstveni sustav, prvo što ćemo napraviti jest prikupiti podatke po bolnicama o tome što im treba od ugradbenih materijala, poput katetera, kukova, stentova i drugog, kako bi sve kapacitete ljudi i prostora stavili u funkciju i kako bi mogli raditi. U proračunu HZZO-a ima barem 300 milijuna kuna od kojih se mogu kupiti tone ugradbenog materijala i dati bolnicama bez diskriminacije i svi će biti zadovoljni jer će liječnici raditi, a pacijenti će se liječiti. Neki privatnici će izgubiti, ali će HZZO postati servis građana, a ne servis privatnika. Radno vrijeme treba prilagoditi građanima te uvesti sustav dnevnih bolnica.

7. Treba li HZZO sklapati ugovore s privatnicima? Što bi trebao odrađvati javni, a što privatni sektor?
HDZ Javni i privatni sustav su komplementarni. Poslovanje HZZO-a s privatnicima ne razlikuje se od poslovanja s ustanovama kojima je osnivač županija odnosno država, budući da za sve vrijede jednaka pravila utvrđena zakonom. HZZO treba i dalje sklapati ugovore, naravno, pod potpuno jasnim i transparentnim uvjetima, s privatnim poliklinikama tamo gdje postoji potreba za takvom vrstom usluge. Smatram da neki ovo pitanje nepotrebno politiziraju do toga da obećavaju potpuno odvojiti privatno od javnog zdravstva pa do toga da će raskinuti ugovore HZZO-a sa svim privatnim zdravstvenim ustanovama. U 2010. godini HZZO je izdvojio oko 1,5% ukupnog novca utrošenog za zdravstvenu zaštitu na ugovore s privatnim poliklinikama, što je daleko ispod prosjeka zemalja EU (između 10 i 30%). Važan je transparentan način ugovaranja te dobra kontrola izvršavanja usluga privatnih poliklinika od strane HZZO-a.
HRVATSKI LABURISTI Javno zdravstvo treba jasno razdvojiti od privatnog. Moralno je nedopustivo miješanje javnog i privatnog zdravstva. Privatno zdravstvo treba biti samo nadopuna javnom zdravstvu. HZZO treba sklapati ugovore s privatnicima jedino u slučaju ako je to u interesu osiguranika kako bi se nadopunila postojeća zdravstvena skrb. Potrebno je postići konsenzus kako bi se spriječila tajkunizacija u zdravstvu novcem građana koji se prelijevaju u privatne džepove.

HSP Nedopustiva je monopolizacija ili namjerno preusmjeravanje iz javnog u privatni sektor. Privatni sektor vidim kao komplementaran javnome, a prema jasnim propozicijama za istu cijenu moguće je dio medicinskih usluga prepustiti i privatnom sektoru. Afere oko ugovora s privatnim radiološkim sektorom upozoravaju da je protagoniste zdravstvene izvršne politike nužno u potpunosti držati pod kontrolom javnosti.
HSS Usluge s privatnim ustanovama ili pojedincima se mogu ugovoriti samo u onim slučajevima kad se objektivno utvrdi da neku uslugu ne može pružiti javni sektor. Pri tom mislim da javni sektor mora imati mogućnost nabave i najsuvremenije opreme i tehnologija jer ona ne služi samo za pružanje usluga već edukaciju specijalista i subspecijalista što je jednako važno.
KUKURIKU KOALICIJA Sve inicijative privatnika su dobrodošle, ali sukladno egzaktnoj definiciji javno-privatnog partnerstva (JPP). Poznato je da privatnici ‘ulaze’ u pojedini društveni sustav tek kad usluge, a u ovom slučaju su to medicinske usluge, ne mogu u potpunosti ispuniti javne službe. U hrvatskom zdravstvu to nerijetko nije slučaj. Dapače, omogućio se i privatni monopol, ali i diskriminacija cijena koju provodi HZZO. U svim segmentima medicine postoji cijena koštanja neke usluge. Primjerice, cijena koštanja gastroskopije je 270 kuna, a HZZO bolnici plaća 138 kuna!? Liječnička komora je odredila cijenu od 350 kuna, a privatnici naplaćuju od 300 do 500 kuna. HZZO bolnici, dakle, plaća manje od cijene koštanja pregleda. S druge strane, HZZO sklapa ugovor s Medikolom koji postaje privatni monopolist u pružanju usluge pregleda na PET/CT uređaju i te preglede privatniku plaća skuplje nego što taj pregled košta u zemljama EU. Bolnice su u gubitku, a privatnici zarađuju.

8. Kakav je vaš stav o radu liječnika iz državnih ustanova u privatnoj praksi?
HDZ To pitanje riješeno je Pravilnikom o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, u kojem su postavljeni jasni kriteriji na koji način se utvrđuje tko može dopunski raditi u privatnim zdravstvenim ustanovama.
HRVATSKI LABURISTI Treba prekinuti praksu da se novcem građana financira rad privatnih klinika i tako narušava sustav javnog zdravstva. Dosadašnja državna politika s nejasnim razgraničenjem javnog od privatnog i nedovoljnom transparentnošću financija pogodovala je korupciji u zdravstvu i daljnjem narušavanju javnog zdravstva.
HSP Nove europske direktive o zakonski definiranoj najdužoj liječničkoj satnici od 48 sati tjedno već danas ugrožavaju opstojnost sustava. Liječnici pristaju na duži rad jedino zbog osobnog financijskog položaja koji je neprimjeren opsežnosti, složenosti i odgovornosti struke. Pravo na rad je jedno od temeljnih ustavnih kategorija, te držim da svi liječnici s hrvatskom licencom imaju na isti način pravo natjecati se na slobodnom tržištu zdravstvenih usluga.
HSS Liječnike u javnom zdravstvu treba adekvatno nagraditi ovisno o izvršenom radu, a ne koeficijentima (paušalno) i tada neće biti potrebe postavljati to pitanje.
KUKURIKU KOALICIJA Svoj stav sam pokazao kad smo tijekom Račanove koalicijske Vlade vrlo jasno odredili da liječnici iz državnih službi ne mogu raditi u privatnoj praksi. Posljednjih osam godina je sve dozvoljeno, mnogi liječnici su investirali značajan novac i zato je problem vrlo složen. Naime, moraju se maksimalno poštovati sve te investicije. Samo površni pogled na brzinu mijenjanja zdravstvenih zakona zorno ukazuje na nekompetentnost, lutanje, nevjerodostojnost i nedostatak vizije HDZ-ove zdravstvene administracije.

9. Je li sustav transparentan, odnosno jesmo li upoznati sa svim relevantnim informacijama (dugovi, liste čekanja i sl.)?
HDZ Sustav je potpuno transparentan, neusporedivo transparentniji nego ranije. Danas možete na web stranicama HZZO-a vidjeti sve podatke koji vas zanimaju, a na web stranici Ministarstva dobit ćete točan podatak o listama čekanja u svim bolnicama. Isto tako, na webu možete naći rezultate poslovanja HZZO-a.
HRVATSKI LABURISTI Postoji određeni pomak na bolje, no sustav i dalje nije dovoljno transparentan, naročito po pitanju javnih nabava, ugovora o javno privatnom poduzetništvu te financijama.
HSP U informiranoj javnosti stječe se dojam da aktualna zdravstvena politika svjesno otežava pristupačnost cjelovitom uvidu u poslovanje, prikazujući neke ugovore kao poslovnu tajnu. Građani koji plaćaju javni sektor kao svoj servis imaju pravo cjelovitog uvida u način i raspodjelu prikupljenih financija.
HSS Nemam potpune informacije o tome i nisam sigurna da postoji realni registar dugova. Liste čekanja su u informatičkom praćenju transparentne, no ne bi ih trebalo biti u tom obimu.
KUKURIKU KOALICIJA Sustav je apsolutno netransparentan, od dugova preko nabave do listi čekanja. I zato ćemo zahtijevati ‘clean start’ u svim resorima i segmentima, a ne samo u zdravstvu.

HZZO kao prava osiguravajuća kuća

6. Treba li Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izaći iz riznice i zašto?
HDZ Vrlo važan dio reforme zdravstvenog sustava je i izlazak HZZO-a iz riznice, što smo i ugradili u Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Naš sustav je temeljen na Bismarkovom modelu financiranja. Prema našim projekcijama zdravstveni sustav je od 2002. godine kada je HZZO ušao u riznicu sustav gubio između 2 i 3 milijarde kuna godišnje. Izlaskom HZZO-a iz riznice prestaje mogućnost prelijevanja zdravstvenog novca u druge sustave, a također postaju jasni transferi novca iz državnog proračuna namijenjenog zdravstvenoj zaštiti kako je to definirano i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Naravno, to podrazumijeva i pretpostavku redovitog podmirivanja obveza državnog proračuna prema HZZO-u. Potpuno neozbiljnim držim prijedloge nekih opozicijskih stratega da će se doprinosi za zdravstveno osiguranje smanjiti s 15% na 7%, što bi značilo gotovo 10 milijardi kuna manje novaca HZZO-u godišnje za zdravstvenu zaštitu. Također su potpuno neozbiljni prijedlozi da se takav manjak novca nadoknadi porezima iz imovine jer to jednostavno nije realno.
HRVATSKI LABURISTI Da.HZZO se mora preustrojiti i početi obnašati svoju primarnu ulogu da bude servis građana. Preduvjet za bolju učinkovitost je izdvajanje iz riznice jer građani od svojih plaća uplaćuju doprinose za zdravstvo i za tu svrhu se jedino i mogu upotrijebiti. Novac uplaćen za zdravstvo mora ostati u zdravstvu. Hrvatski laburisti se zalažu i za veću participaciju osiguranika u upravljanju HZZO-a kako bi se dokinula dosadašnja praksa da su osiguranici tu zbog HZZO-a, a ne obratno. Povećanom transparentnošću, većim nadzorom nad trošenjem novca osiguranika i participacijom osiguranika u upravljanju se smanjuje i mogućnost korupcije u zdravstvu.
HSP Da. Jedino tako moguća je autonomija i transparentno poslovanje zdravstvenog sustava. HZZO treba osloboditi od vođenja zdravstvene politike, on mora postati osiguravajuća zdravstvena kuća. Zalažemo se za utemeljenje Središnje agencije za upravljanje zdravstvom u okviru Ministarstva zdravstva, uz novi oblik građanske kontrole kroz djelovanje Vijeća narodnog zdravlja.
HSS Zapravo bi trebalo biti svejedno da li je u okviru riznice ili ne kad bi se u okviru riznice na odgovoran i transparentan način raspolagalo tim novcima. Budući da dio novaca dolazi iz doprinosa, a drugi dio iz poreza/proračuna, ipak se čini da izdvojeni fond ima više šanse da se novac prikuplja na odgovoran način poštujući Zakon o zdravstvenom osiguranju te da kvalificirani odgovorni direktor ili kako će se zvati, te uprava fonda vode brigu o priljevu i raspodjeli.
KUKURIKU KOALICIJA Treba jer se HZZO mora restrukturirati da, napokon, postane prava osiguravateljska kuća.