U jeku gospodarske i financijske krize jasno je kako poteškoće s kojima se bore europska tržišta rada nikako nisu privremene. One su odraz strukturalnih slabosti. Isto potvrđuje i neuspjeh Europe da riješi problem kronično visoke dugoročne nezaposlenosti. Kako bi se popravilo zdravlje pacijenta, potrebno je najprije postaviti dobru dijagnozu. Europski poslodavci, okupljeni u BUSINESSEUROPE, kojega je članica i Hrvatska udruga poslodavaca, smatraju da je dijagnozu funkcioniranja europskih tržišta rada moguće postaviti na temelju dubinske analize njihovih slabosti.

U dokumentu “Zaposliti Europu ili kako pokrenuti reforme tržišta rada” poslodavci ističu kako su reforme nužne. Međunarodna konkurencija sve je oštrija, zemlje BRIC-a su iz financijske i gospodarske krize izašle brže i još snažnije, nošene naporima, među ostalim, dinamične, motivirane i sve obrazovanije radne snage. Suprotno tome europsko stanovništvo sve je starije, broj radnika sve manji, a ugrožena je i održivost mirovinskih sustava. Poslodavci smatraju da je fleksisigurnost pravi okvir za rješavanje problema. U postkriznom okruženju koje karakterizira strogost kapacitet privatnog sektora za otvaranje novih radnih mjesta bit će važniji nego ikada prije. Stoga je provedba politika fleksisigurnosti apsolutno nužna kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti za dugoročan rast i otvaranje novih radnih mjesta. Poslodavci smatraju da Europa i dalje zaostaje za svojim glavnim konkurentima, i kada je riječ o kratkoročnom rastu, ali i dugoročno. Navode i kako je rast produktivnosti rada u Europi jako nizak u posljednjih desetak godina, dok se jedinični trošak rada povećava. Smatraju i da europska tržišta rada muče tri ključna nedostatka, a to su prevelika rigidnost, nepovezanost ponude i potražnje na tržištu rada te slaba geografska mobilnost radnika u Europi. I više je nego jasno kako nešto treba poduzeti ako EU želi imati kakvu-takvu šansu za ostvarivanje stope zaposlenosti od 75%, kako je navedeno u strategiji Europa 2020. Poslodavci smatraju da je nužno ojačati fleksibilnost europskih tržišta rada kako bi se tvrtke potaknule na zapošljavanje. Štoviše, reforme bi trebale uključivati i mjere prelaska na isplative aktivne politike tržišta rada kojima će se osiguravati prilike za cjeloživotno učenje i graditi moderni sustavi brige za građane, a sve kako bi se unaprijedilo funkcioniranje tržišta rada.

Fleksisigurnost je pravi put za provedbu ovih potrebnih reformi. U zajedničkoj analizi tržišta rada iz 2007., kao i u svojoj zajedničkoj izjavi o strategiji Europa 2020., europski socijalni partneri naglasili su svoju potporu fleksisigurnosti. Poslodavci smatraju da se sljedećim mjerama mogu riješiti nagomilani problemi: različitim oblicima ugovora izaći ususret sadašnjim i budućim potrebama poslovanja; učiniti ugovore o radu na neodređeno vrijeme povoljnijima za poslodavce kako bi se potaknulo zapošljavanje; unapređivati internu fleksibilnost; unaprijediti pregovore o plaćama kao i sustave utvrđivanja plaća; napraviti pomak prema aktivnijim politikama rada istodobno s reformama sustava socijalne sigurnost; privatnim agencijama omogućiti posredovanje u zapošljavanju; unapređivati ili modernizirati stečene vještine kako bi se udovoljilo zahtjevima tržišta rada; razvijati alate kojima će se vrednovati neformalno i informalno učenje; unapređivati kvalitetu i relevantnost obrazovnih programa, uključujući i kvalitetu obrazovanja nastavnika; uvesti zapošljivost kao jedan od kriterija u ocjenjivanju sveučilišta; smanjiti administrativne zapreke kako bi se tvrtke potaknulo na primanje naučnika te zajedničkim snagama jačati privlačnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.