Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Antić: Ismijavamo ‘amoralni kapitalizam’

Autor: Majda Žujo
06. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Aleksandar Antić, član splitske grupe TBF, o razlozima sudjelovanja na domaćim prosvjedima protiv neoliberalnoga kapitalizma, utjecaju glazbe na društvo, medijima, angažmanu u predizbornoj kampanji…

Globalnom revoltu protiv neoliberalnog kapitalizma prosvjedima su se nedavno pridružili i hrvatski građani, a među prosvjednicima se našao i Aleksandar Saša Antić, član splitske grupe TBF. Upravo kroz svoje pjesme TBF često ukazuje na aktualne društvene probleme. Antić je prosvjedovao protiv, kako kaže, ne kapitalizma već amoralnog kapitalizma i “neviđeno nepravedne raspodjele dobara koja se događa u svijetu”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Što vam najviše smeta u sustavu?
Nezadrživo i glupo uništavamo prirodu i pretjerano crpimo resurse. U sve dinamičnijem svijetu neoliberalna alternativa kapitalizmu ne funkcionira na dobrobit svih. Teorija ‘nevidljive ruke’, koliko god apsurdno težila nekom općem blagostanju, neizvediva je kao i komunizam. Problem je u politici, odnosno upravljačkim mehanizmima sustava koji nedopustivo zaostaju za tehnološkim dostignućima koja bi mogla omogućiti neposredniju demokraciju i osigurati jeftiniju energiju, hranu i lijekove. Tu je i naizgled neuništiv amalgam društvene svijesti opterećene statusnom tjeskobom, strahom od starenja i smrti, upregnut u zatvoreni krug utrke za uspjehom, te stresa koji se liječi šopingom, što je posljedica drila medija ovisnih o sponzorima.

Globalnom revoltu protiv neoliberalnog kapitalizma prosvjedima su se nedavno pridružili i hrvatski građani, a među prosvjednicima se našao i Aleksandar Saša Antić, član splitske grupe TBF. Upravo kroz svoje pjesme TBF često ukazuje na aktualne društvene probleme. Antić je prosvjedovao protiv, kako kaže, ne kapitalizma već amoralnog kapitalizma i “neviđeno nepravedne raspodjele dobara koja se događa u svijetu”.

Što vam najviše smeta u sustavu?
Nezadrživo i glupo uništavamo prirodu i pretjerano crpimo resurse. U sve dinamičnijem svijetu neoliberalna alternativa kapitalizmu ne funkcionira na dobrobit svih. Teorija ‘nevidljive ruke’, koliko god apsurdno težila nekom općem blagostanju, neizvediva je kao i komunizam. Problem je u politici, odnosno upravljačkim mehanizmima sustava koji nedopustivo zaostaju za tehnološkim dostignućima koja bi mogla omogućiti neposredniju demokraciju i osigurati jeftiniju energiju, hranu i lijekove. Tu je i naizgled neuništiv amalgam društvene svijesti opterećene statusnom tjeskobom, strahom od starenja i smrti, upregnut u zatvoreni krug utrke za uspjehom, te stresa koji se liječi šopingom, što je posljedica drila medija ovisnih o sponzorima.

Mislite li da su prosvjedi imali efekta?
Sigurno jesu. Održava se razvoj ideje neposredne demokracije i ostvarivanja pravednijeg i humanijeg društva novim metodama koje su kod nas javno nastupile na studentskim prosvjedima prije dvije godine.

Kakve promjene predlažete?
Dio ustavnog prava glasa trebalo bi biti posjedovanje računala i pristup internetu, što bi trebala osigurati država, kao i sustav koji svima omogućuje angažman u odlučivanju. Upravljanje društvom u suštini uvijek ima filozofske ideje koje inspiraciju crpe iz znanosti, a znanstvena dostignuća, od kvantne mehanike do genetike i kognitivne psihologije predstavljaju pothvate koji su multidisciplinarni i više usmjereni na proces nego na strukturu. I ekonomske modele koji se primjenjuju u financijskom sektoru razvijali su matematičari i fizičari, a društvena svijest za to nije bila pripremljena. Presudnu ulogu u tom neprirodnom srazu odigrao je autoritet američke ekonomske akademske zajednice, koji je podmetnuo neoliberalističku ideologiju politici vojno-industrijskog kompleksa SAD-a i potpuno se kompromitirao dopustivši neviđenu pljačku i kolaps sustava. Poanta je da se danas bilo koja znanstvena disciplina, pa tako i ekonomija, ne može samodostatno izdvojiti iz znanstvenog korpusa, pogotovo bez komunikacije sa filozofijom, etikom. Multidisciplinarnost je nužna. Vjerujem da je to posljedica evolucijskog prijelaza općeg stanja svijesti s materijalističke pozicije na razinu holističke duhovnosti.

Mislite li da glazbom možete utjecati na društvo?
To ne znam, ali želim u svojim tekstovima ukazati na neke društvene apsurde i nepravdu i ismijati glupost, nasilje i netrpeljivost.

Hoćete li nastupati za neku stranku u predizbornoj kampanji?
Nećemo za stranku već za Savez za građansku i etičku Hrvatsku don Ivana Grubišića.

Autor: Majda Žujo
06. studeni 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Izuzetno mi je drago da je na mala vrata, kroz ovaj intervju, ušla problematika studentskih i inih suvremenih protesta. Poslovna zajednica bi morala biti detaljno informirana ,ali već i ovaj djelomični intervju zadovoljava, o svime eksternim događanjima koja imaju ili bi mogla imati utjecaj na njih.

I sada bih upravo iskoristio ovaj prostor i upoznao poslovni svijet sa nekoliko činjenica.

U svojoj podršci studentskoj pobuni pod naslovom „ Studentski otpor razaranju uma“, beogradski profesor Todor Kuljic, upozorava na sljedeće:

– Kako studenti nemaju povjerenje u forumsku demokraciju;
– Kako je tržište uvedeno u obrazovanje,pa besplatno obrazovanje nije više svima dostupno, a univerziteti su podređeni tržištu kapitala. „Pa ko ima novca, osniva univerzitet i štancuje diplome“,
– Kako bolonjizirani univerziteti sva manje stvaraju intelektualce,a sve više pi-ar menanđere itd. itd.

Osim ovog teksta, koji je veoma poučan, poslovnoj zajednici predložio bi da pročitaju tekstove mladih autora iz Hrvatske kao što su: Ivona Grgurinović,Ruža Lukšić, Jelena Miloš, Marko Kostanić, Srećko Pulig, Juraj Katalenac, Mario Kikaš, Jovica Lončar,Mate Kapović,Tomislav Žitko i drugi.

U njima ovi mladi ljudi, obrađuju teme i imaju drugačije, uvjetno rečeno neoficijelne pristupe, problematici koja je važna za poslovni svijet, a koje bi svakako bilo vrijedno upoznati.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close