Nakon što je gotovo preko noći ugasila više od polovice nuklearnih reaktora, Njemačka se priprema na mogućnost većih redukcija struje. Nuklearne su elektrane dugo proizvodile gotovo četvrtinu ukupne električne energije, no nakon tsunamija i potresa koji su pogodili Japan, a radijacija se proširila i do drugog kraja svijeta, vlada je odlučila u samo nekoliko dana ugasiti osam najstarijih od ukupno 17 njemačkih reaktora.

No ubrzo nakon toga vlada je iznijela nov plan o ukidanju snabdijevanja nuklearne energije i oslanjanju na obnovljive izvore energije pa je parlament izglasao da se reaktori trajno ugase; preostalih devet ugasit će do 2022. godine.Siemens, najveći inženjerski konglomerat u Europi i graditelj svih njemačkih nuklearki, nedavno je najavio da će prestati s gradnjom nuklearnih elektrana u svim dijelovima svijeta, a prva je tvrtka koja je najavila takav zaokret u strategiji. Proizvođači električne energije svim silama nastoje osigurati zalihe; mali i veliki potrošači zabrinuti su hoće li ove godine imati rasvjetu i hoće li im raditi proizvodni pogoni, a stručnjaci raspravljaju o tome koliko će cijena porasti. “Siguran sam da ćemo jednog dana moći bez nuklearne energije, no ovo se događa prenaglo”, smatra Joachim Knebel, glavni znanstvenik s prestižnog njemačkog Instituta za tehnologiju u Karlsruheu. Kaže da je Njemačka ovaj eksperiment preživjela jedino zahvaljujući uvozu električne energije iz Francuske i Češke, koje većinu svoje energije proizvode u nuklearnim reaktorima. Usto, mnogi su zabrinuti da će ovakav potez onemogućiti planove za smanjenje globalnog zatopljenja. Ako se četvrto gospodarstvo po veličini u svijetu ponovno bude oslanjalo na elektrane na ugljen ili nesigurne zalihe zemnog plina iz Rusije, neće li tako potencijalni rizik zamijeniti stvarnim? “Moratorij na razvoj nuklearne energije loš je potez u pogledu klimatoloških kretanja”, kaže Laszlo Varro, voditelj odjela za plin, ugljen i energetska tržišta pri Međunarodnoj agenciji za energetiku. “Ionako smo blizu gubitka te bitke, a ako ostanemo bez nuklearne energije, stvari će se nepotrebno otežati.” Iz vlade su najavili da će uložiti golema sredstva u poboljšanje energetske učinkovitosti te u nove izvore i dovode čiste energije. Redukcija zasad nema. Obnovljiva energija danas čini 17 posto ukupne proizvodnje električne energije u Njemačkoj, a prema procjenama vlade, taj će se broj u sljedećih deset godina udvostručiti. U dane kad se vjetroturbine uz obalu vrte punim kapacitetom Njemačka od obnovljivih izvora energije proizvede više struje nego što je potroši. Dok nije ugasila reaktore, Njemačka je bila vodeći izvoznik energije u Europi. S ukupnim kapacitetom od 133 gigavata “bilo je dovoljno prostora da se zatvore nuklearne elektrane”, komentira vladine planove Harry Lehmann, glavni direktor njemačke Savezne agencije za okoliš. Državi za zadovoljenje domaće potražnje od oko 80 gigavata treba otprilike 90,5 gigavata kapaciteta, pa 25 gigavata proizvedenih u nuklearnim generatorima Njemačkoj neće nedostajati.

Prema planu vlade, do 2020. godine izgradit će se elektrane na plin i ugljen kapaciteta od 23 gigavata. Zašto? Zato što obnovljivi izvori ne proizvode dovoljno ako nema vjetra ili ako je oblačno, a prema riječima stručnjaka za energetiku, nema dovoljno kapaciteta za pohranu ili prijenos električne energije. Očekuje se da će cijene struje svake godine rasti za 50 do 60 dolara po kućanstvu, što je, prema vladinim procjenama, manje od 5 posto. No gradonačelnik Philippsburga Stefan Martus smatra da bi troškovi energije mogli drastično porasti; nije izvjesno koliki će biti trošak dozvola za gradnju ekološki nepovoljnih elektrana. Usto, Međunarodna agencija za energetiku ne smatra da će Njemačka ili bilo koja druga zemlja uspjeti uz snošljiv trošak smanjiti stakleničke plinove bez nuklearne energije. Dužnosnici agencije također dovode u pitanje predviđanja da će se uporaba struje u sljedećih deset godina smanjiti za 10 posto. Njemačka obilato proizvodi energiju, no distributeri kažu da im ona nije uvijek dostupna. Sjeverna Njemačka ima zalihe vjetroenergije i ugljena, no južna Njemačka, u kojoj se nalaze sjedišta Mercedesa, BMW-a i Audija, nema iscrpnijih regionalnih izvora osim nuklearne energije. Njemačka dalekovodna mreža nema vodove visoke voltaže kojima bi struju prenosila u daleke udaljenosti. Znatna su sredstva uložena u preradu biomase i solarne instalacije, no solarnu je električnu energiju još uvijek skupo proizvoditi, a rezultat ovisi o nepredvidivom broju sunčanih sati. Amprion, najveći od četiri njemačka operatora dalekovoda, predviđa da će ove zime njihova mreža imati 84.000 megavata struje kojima će pokriti potrošnju od 81.000 megavata, a to je vrlo malena zaliha za krizne dane, kaže Joachim Vanzetta, voditelj sustava distribucije. Struja se nekoć mogla kupiti u europskoj dalekovodnoj mreži, no upravo je njemačka izvezena struja obasjavala Francusku zimi.“Ako bude dana bez vjetra i sunca i ako ne budemo mogli kupiti energiju iz inozemstva”, kaže Vanzetta, “postoji rizik od redukcija.”

Elisabeth Rosenthal