EN DE

Povrat duga umirovljenicima financirat će samo Zagrebačka i Poštanska banka

Autor: Jadranka Dozan
27. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Krug banaka suzio se jer u Katančićevoj nisu pristali na cesiju

Umjesto konzorcija od šest ili sedam vodećih banaka, koje su trebale financirati isplatu ovogodišnje rate umirovljenicima, kako sada stvari stoje na kraju bi sve moglo pasti na samo dvije – Zagrebačku i Hrvatsku poštansku banku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

SG Splitska od samog početka se čvrsto odredila da neće sudjelovati u tom poslu, a ostale banke su se povukle. Navodno su to učinile jer u Ministarstvu financija nisu pristajali na to da se aranžman odradi kroz tripartitnu cesiju (koja državi eksplicitnije daje status dužnika). Među prvima se povukao PBZ koji prošli tjedan navodno nije “zanovio” ni trezorske zapise. Nasuprot tome Zaba se nametnula kao oslonac u isplati duga “penzićima” s obzirom na način na koji je Vlada zatvorila konstrukciju za iskup obveznica za restrukturiranje iz 1991. Od 2,43 milijarde kuna Zabi pripada više od 1,6 milijardi, a novac za isplatu osigurava se većim dijelom kreditima Erste i Hypo Alpe-Adria banke, svake po 130 milijuna eura.

Umjesto konzorcija od šest ili sedam vodećih banaka, koje su trebale financirati isplatu ovogodišnje rate umirovljenicima, kako sada stvari stoje na kraju bi sve moglo pasti na samo dvije – Zagrebačku i Hrvatsku poštansku banku.

SG Splitska od samog početka se čvrsto odredila da neće sudjelovati u tom poslu, a ostale banke su se povukle. Navodno su to učinile jer u Ministarstvu financija nisu pristajali na to da se aranžman odradi kroz tripartitnu cesiju (koja državi eksplicitnije daje status dužnika). Među prvima se povukao PBZ koji prošli tjedan navodno nije “zanovio” ni trezorske zapise. Nasuprot tome Zaba se nametnula kao oslonac u isplati duga “penzićima” s obzirom na način na koji je Vlada zatvorila konstrukciju za iskup obveznica za restrukturiranje iz 1991. Od 2,43 milijarde kuna Zabi pripada više od 1,6 milijardi, a novac za isplatu osigurava se većim dijelom kreditima Erste i Hypo Alpe-Adria banke, svake po 130 milijuna eura.

Autor: Jadranka Dozan
27. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close