Kutinska Petrokemija prvu je polovicu ove godine završila s gubitkom od 23 milijuna kuna, ponajprije zbog zastoja u proizvodnji zbog nedostatka plina kao i povećanja cijena osnovnih sirovina, odnosno plina, loživog ulja, kalijeva klorida te ulja za čađu, stoji u financijskom izvješću tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza. Prihodi Petrokemije od prodaje povećani su u prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani za 6 posto, na 824,55 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje u zemlji smanjeni za jedan posto, na 417,9 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu povećani za 13 posto, na 389,6 milijuna kuna.

Više za energiju
U izvješću se navodi kako su od proizvodnje gnojiva ostvareni prihodi u iznosu od 730,6 milijuna kuna, od proizvodnje čađe 58,9 milijuna kuna, proizvodnje glina 22,2 milijuna kuna, a od ostalih djelatnosti 24,4 milijuna kuna. Tako su ukupni Petrokemijini prihodi u prvoj polovici ove godine iznosili 836 milijuna kuna ili 6,2 posto više nego u istom razdoblju lani, kada je ta kutinska tvrtka poslovala s neto dobiti u iznosu od 1,35 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostvareni od početka godine do kraja lipnja predstavljaju 91,5 posto od planiranih prihoda, dok su ukupni rashodi Petrokemije, u iznosu od 859,1 milijuna kuna, bili na razini od 93,3 posto od planiranih, ali i 9,3 posto viši nego lani. Uzrok tome su veća proizvodnja i povećanja cijena sirovina, osobito plina i loživa ulja, kažu u Petrokemiji. Operativni troškovi sirovina, materijala i energije ostvareni su na razini od 97,4 posto od planiranih jer se zbog nedostatka plina u proizvodnji koristilo loživo ulje. Tako su zbog povećanja cijena sirovina i veće proizvodnje troškovi sirovina, materijala i energije bili veći za 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno iznosili su nešto više od 683 milijuna kuna. Nošene prije svega dominacijom optimista i nadasve pozitivnim ritmom na domaćem tržištu kapitala, dionice Petrokemije (PTKM-R-A) ovu su godinu zaista započele “u velikom stilu” prevalivši u svega nekoliko koraka (dana) dramatičan put do novog (i još aktualnog) rekorda od 175 kuna. Točnije, trebalo im je samo tjedan dana na početku veljače za impresivnih 50 posto rasta cijene. Da stvar bude zanimljivija, strjelovit se rast odvijao u zimskom periodu, kada kutinska tvrtka, već tradicionalno, ima velikih problema s dobavom potrebnih količina plina za proizvodnju. Opisane teškoće (kao i nezaobilazni rast cijena sirovina) ulagači obično ne zaboravljaju ukalkulirati u cijenu dionica, stvarajući zamjetan diskont u odnosu na potencijale, no to ovoga puta nije bio slučaj premda je siječanj usto donio i velike probleme s opskrbom plina zbog spora Rusije i Ukrajine. I tako je, umjesto stagnacije, početak veljače obilježio svojevrsni “speculative bubble”, koji se, po logici stvari, morao prije ili kasnije ispuhati. Što se i događalo idućih mjeseci, a kontinuirani izlazak investitora trajao je (uz povremene prekide) sve do sredine lipnja, kada je korekcija kulminirala privremenim padom cijene na 115 kuna. Nekako u to vrijeme objavljena je i vijest o pregovorima koje su vodili Ina i Petrokemija, gdje je i uglavljeno povećanje cijene plina od oko 30 posto, što je vjerojatno izbacilo iz takta nekoga od većih ulagača.

Mnogo kapitala
Uzgred, osim države, koja kontrolira nešto više od 50 posto ukupnog broja dionica, vlasničkom strukturom dominiraju institucionalni investitori, koje očito ne drži previše green (ekološki) bias, a strpljivo podnose i nezaobilazne probleme s isporukom plina, vjerujući valjda da bi planirani LNG terminal mogao riješiti probleme kutinske tvornice. Poslovni su rezultati do sada donekle opravdavali taj optimizam jer je gubitak od 79 milijuna kuna iz 2003. godine u prošloj godini smanjen na 29,5 milijuna kuna. No intenzivan pad cijene, kojim su za trenutak u potpunosti izbrisani svi pozitivni pomaci od početka godine, i to u uvjetima vrlo živahne trgovine (dnevni promet od 4,1 milijun kuna najbolji je ovogodišnji rezultat), očito je kupcima djelovao primamljivo, u čemu je vjerojatno pomogao i nešto izraženiji oporavak domaćih burzi, kao izravna posljedica oslobađanja velike količine kapitala (zbog likvidacije Plivinih dionica). U svakom slučaju, daljnji razvoj situacije zadovoljio je tehničku definiciju završetka korekcije, ali se barijera od 150 kuna za sada ipak pokazala nepremostivom.

(H)