Da pozitivna iznenađenja u sezoni objavljivanja poslovnih rezultata ipak nisu tako rijetka pojava kakvom je outsideri zamišljaju, potvrdio je ovoga tjedna i British Petroleum, isporučivši izvješće koje u ključnim kategorijama donosi uvjerljivo bolje rezultate od očekivanih. Izraženo u konkretnim brojkama, u drugom je kvartalu ostvaren rast dobiti od 30 posto, na rekordnih 7,3 milijarde dolara, dok su prihodi, potpomognuti povoljnim geopolitičkim faktorima (što je onemogućilo značajniju korekciju cijena na tržištu nafte), uvećani za 24 posto, na 72,4 milijarde dolara. Pa ipak, niti rekordan profit, a niti rigidni stavovi izraelskih dužnosnika, koji niti ne pomišljaju na završetak vojne ofenzive u Libanonu, što je pak rezultiralo skokom cijene WTI sirove nafte sasvim blizu razine od 76 dolara po barelu, nisu uspjeli odvući dionice BP-a na pozitivan teritorij. Koliko god paradoksalno zvučalo, istinito je – BP je bio jedini iz skupine velikih europskih naftaša čije su dionice bilježile pad cijene (-0,3 posto), što bi se moglo protumačiti kao odraz zamjetne nervoze ulagača. Jer snažan rast dobiti tek je u manjoj mjeri rezultat uspješnog manevriranja Uprave, a znatno više mjeri plod rekordnih cijena nafte, koje pak nisu osobito dojmile Upravu. Naime, predsjednik Uprave John Browne i dalje zvuči poput nekakvom doomsayera, vjerujući kako će uskoro doći do značajnije korekcije cijena (i pada ka granici od 40 dolara po barelu), zbog čega je isplatu izdašne nagrade dioničarima (putem dividendi i otkupa vlastitih dionica) u visini čak 65 milijardi dolara (u iduće tri godine) uvjetovao upravo stabilnim cijena na tržištu (iznad ključne psihološke razine od 60 dolara po barelu). Uz skromno povećanje dividendi, ulagače pritom brine i činjenica da Browne nije ostavio mjesta nikakvim dvojbama, najavljujući svoj odlazak 2008. godine (kada će napuniti 60 godina). Pitanje izbora nasljednika koji bi mogao dostojno zamijeniti takvu veličinu kao što je Browne dioničare definitivno čini nervoznima. Nekako u drugom planu, Norsk Hydro je objavom poslovnog izvješća uvjerljivo nadmašio očekivanih 38 posto rasta dobiti, uvećavši u drugom kvartalu dobit za čak 51 posto (na 5,4 milijarde kruna), što su investitori izdašno nagradili, promoviravši dionice norveške kompanije u jednog od najistaknutijih blue-chip dobitnika na Starom kontinentu, s rastom cijene od 5,8 posto. Istodobno, na krilima odlične izvedbe svog lokalnog konkurenta šlepao se Statoil, ubilježivši rast vrijednosti dionica od 3,4 posto.

Slabljenje dolara potaknulo je i rasprostranjeni oporavak dionica rudarskih kompanija, a zamjetna inicijativa kupaca na tržištu nafte nije nimalo obeshrabrila optimiste koji su bili vrlo aktivni, proširivši popis za shopping čak i na dionice automobilske industrije i zrakoplovnih prijevoznika. Potonju svoju impresivnu izvedbu mogu zahvaliti pozitivnim preporukama Morgan Stanleya, čime se British Airways našao u plusu od 2,5 posto, dok je Air France-KLM skočio za 2,7 posto, a Lufthansa porasla za 0,8 posto. Glavne zvijezde azijske trgovine bili su pak predstavnici hi-tech sektora, koristeći pozitivan momentum stvoren vrlo dobrim brojkama što su ih objavili Nintendo i Sharp (a slično se ovoga tjedna očekuje i za Sony), a dan prije njih i Texas Instruments (+2,7 posto), čime se Nikkei 225 indeks ponovo našao iznad razine od 15.000 bodova.

Valeo prvo ime autoindustrije
Prvo ime auto-indusatrija bio je Valeo (jedan od najvećih proizvođača auto-dijelova), kojemu su odlični poslovni rezulati (povećanje profita za 48 posto, na 71 milijun eura) omogućili skok cijene dionica od čak 10 posto, omogućivši i rasprostranjeni rast unutar sektora. Renault je iskoristio neočekivani rast dobiti Nissana od 0,4 posto ubillježivši rast cijene dionica od 2,8 posto. Najbliži mu je pratitelj bio Fiat s rastom od 1,8 posto, te tandem proizvođača auto guma Continetal (+2,5 posto) i Michelin (+2,9 posto).