Hrvatska elektroprivreda (HEP) ostvarila je u 2010. godini dobit od milijardu kuna, što je povećanje od 714,6 milijuna u odnosu na 2009. kad je iznosila 297 milijuna kuna. Prema podacima Fine za prošlu godinu HEP d.d. je na prvome mjestu po ukupnom prihodu, a slijede ga također članice iz sastava HEP grupe. To su HEP – Proizvodnja, HEP – Operator distribucijskog sustava te HEP – Operator prijenosnog sustava. HEP d.d. imao je poslovne prihode u prošloj godini od 12 milijardi kuna i oni su u odnosu na prethodnu godinu porasli za 3,4%, što u Upravi tumače “povećanjem prihoda od prodaje električne energije na inozemnom tržištu”. Dodaju da je riječ o prodaji uglavnom noćnih viškova struje iz proizvodnje u hidroelektranama u razdobljima iznadprosječnih dotoka vode. Nadalje, u HEP-u posebice naglašavaju da su troškovi poslovanja iznosili gotovo 11 milijardi kuna i bili manji za čak 448,9 milijuna u odnosu na 2009. godinu. Na to je pak utjecalo smanjenje troškova nabave električne energije od HEP – Proizvodnje d.o.o. i uvoza struje. Osim toga, dodaju, uštede su ostvarene provođenjem mjera povećanja efikasnosti poslovanja zbog manjih općih troškova, pa čak i plaća te ostalih primanja radnika.

Dugovanja iz 2009.
Manji troškovi poslovanja uz stabilne prihode od prodaje električne energije omogućili su HEP-u smanjenje svojih obveza prema dobavljačima koje su krajem prošle godine iznosile 288,9 milijuna kuna. Kad se obveze uspoređuju s onima početkom 2010., one su manje za čak 221,4 milijuna kuna. Uprava je radila i na poboljšanju strukture ročnosti kredita, što znači da su nova kreditna zaduženja ugovorena u prvom polugodištu imala duži rok otplate i kratkoročni krediti manji su za 479,1 milijun kuna. Ukratko, ukupno dugovanje po kreditima i obveznicama smanjeno je prošle godine za pola milijarde kuna tako da je krajem 2010. doseglo pet milijardi. Uprava HEP grupe navodi da su osim sigurne i pouzdane opskrbe domaćih kupaca električnom i toplinskom energijom te prirodnim plinom nastojali konsolidirati i financijsko stanje. Uostalom, i Vlada ih je obvezala da kao i ostala trgovačka društva u državnom vlasništvu moraju smanjiti broj radnika i plaće te podmirivati obveze prema vjerovnicima u rokovima dospijeća. Prema revidiranim financijskim izvješćima, HEP grupa je u 2010. ostvarila konsolidiranu dobit od gotovo milijardi i pol kuna, što uz ostalu dobit ukupno na kraju iznosi 1,46 milijardi kuna.U odnosu na prethodnu godinu dobit je izuzetno visoka jer je u 2009. bila samo 154,4 milijuna kuna. Poslovni prihodi bili su veći nego godinu dana prije i dosegli su gotovo 13 milijardi kuna. Međutim, zbog stagnacije u gospodarstvu prihodi od prodaje električne i toplinske energije te plina koji zajedno čine 90 posto prihoda veći su 1,4 posto. Iznimno je rasla prodaja plina zbog promjene cijene za distributere. Od ostalih prihoda Uprava napominje da su porasli oni od utuženih i prethodno rezerviranih potraživanja od kupaca. S druge strane troškovi poslovanja niži su čak 10,2% i iznosili su 10,75 milijardi kuna. Navode nadalje da je lani zabilježena rekordna proizvodnja električne energije u hidroelektranama, a smanjena u termoelektranama na loživo ulje. Osim što je bio manji uvoz struje, i nabavne cijene iz uvoza isto su bile niže. Međutim, za razliku od električne energije nabavne cijene svih energetskih goriva porasle su u 2010. godini. U prošloj je godini HEP znatno poboljšao svoju likvidnost jer je, kako navode, “smanjenje troškova poslovanja omogućilo da se novac od naplate usmjeri na podmirivanje neplaćenih obveza i smanjenje kratkoročnih kredita”. Od srpnja prošle godine sva društva HEP grupe svoje obveze prema dobavljačima podmiruju, tvrde, u roku dospijeća. HEP je početkom prošle godine ugovorio dva dugoročna kredita od 110 milijuna eura za investicije i za obrtni kapital, dok su kratkoročne kreditne linije kod vodećih domaćih banaka korištene za prevladavanje dnevne likvidnosti.

Investicije u hidroelektrane
HEP je lani bio i jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj. Ulagalo se u gradnju novih energetskih postrojenja te zamjenu postojećih, što je iznosilo blizu 1,7 milijardi kuna. Tako je u elektroenergetski sustav uključena nova hidroelektrana Lešće, prva koja je sagrađena u Hrvatskoj od osamostaljenja. Od ostalih većih investicija tu su još hidroelektrana Ombla snage 68 MW i zamjenski blok od 500 MW na ugljen u termoelektani Plomin. Prošle su godine na hrvatskom tržištu električne energije postali aktivni i drugi opskrbljivači izvan HEP grupe koji su preuzeli neke kupce od HEP – Opskrbe s tržišnim udjelom manjim od jedan posto. Od regionalnih distributera plina najveći po prihodu i dalje su Gradska plinara Zagreb, HEP Plin Osijek i Termoplin Varaždin. Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, koji je od ove godine i većinski vlasnik distribucije Novi Marof, kaže da su lani nešto smanjili dobit u odnosu na prethodnu godinu. I dalje, kaže, vode računa o racionalnom gospodarenju te štede gdje je moguće. Dodaje da ne ulažu u velike projekte, posebice one koji imaju duži povrat sredstava. Od svih distributera u Hrvatskoj Varaždin ima jednu od najnižih ako ne i najnižu cijenu plina, tvrdi Topolnjak. Osim toga misli da se distributeri moraju udružiti kako bi mogli imati niže cijene jer sada mali lokalni distributeri mogu opstati samo uz visoke cijene plina. Termoplin planira ove godine ostvariti ukupan prihod od oko 250 milijuna kuna, a od investicija namjerava rekonstruirati dio svoje mreže s obzirom na to da su neke dionice stare i do 40 godina. Što se tiče ostalih proizvođača energije, na ljestvici su i dvije vjetroelektrane pokraj Šibenika iako se Hrvatska obvezala da će usvajanjem energetske strategije do 2020. proizvesti 20 posto energije iz obnovljivih izvora.

Ulaganje u energetski sektor

Planovi u HEP-u
Prošlogodišnje konsolidiranje financijskog poslovanja te ostvareni poslovni rezultat omogućili su HEP grupi znatno povećanje plana investicija u 2011., kazala je glasnogovornica HEP-a Mirela Klanac. U ovoj godini ukupna ulaganja planirana su na razini od 2,7 milijardi kuna, što je za milijardu kuna više nego u 2010. godini, dok su planirana ulaganja u održavanje na razini 900 milijuna kuna. Takav investicijski okvir utvrđen je na temelju procjene mogućnosti financiranja u 2011. godini, preuzetim ugovornim obvezama iz prethodnog razdoblja te utvrđenim prioritetnim ulaganjima u elektroenergetske objekte te mrežnu infrastrukturu. U skladu s Vladinom odlukom o prioritetima u gradnji elektroenergetskih objekata u HEP-u se intenzivno obavljaju pripreme za gradnju HE Ombla, višefunkcionalnom objektu snage 68 MW, s prosječnom godišnjom proizvodnom od 220 GWH, te TE Plomin planirane snage 500 MW, za koje se očekuje skoro objavljivanje natječaja. Vrijednost HE Ombla nije samo u proizvodnji električne energije, već i u rješavanju problema opskrbe Dubrovnika pitkom vodom. Na lokaciji gdje će se graditi elektrana, na dnu zaljeva Rijeke dubrovačke, leži izvor rijeke Omble i smješten je vodozahvat. Kapacitet vodovoda sada iznosi 500 l/sek, a nakon dovršetka radova bit će utrostručen. U okviru projekta planirana je i gradnja stanice za pročišćavanje vode. Osim toga glasnogovornica poručuje da se nastavlja i s pripremama gradnje hidroenergetskih sustava na području Like i Gacke te hidroelektrana na Savi, uz usporedne procese revitalizacije postojećih objekata kako bi se povećanjem snage i mogućnosti proizvodnje povećala njihova iskoristivost.