Pristanak za ovrhu hipoteke je nužan
Prema stavu Vrhovnog suda RH br. Rev 602/03 u parničnom postupku pokrenutom hipotekarnom tužbom, u reviziji je sporno pravno pitanje može li se, na temelju solemniziranog Ugovora o kreditu, koji predstavlja javnobilježnički akt i na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na nekretnini tužene, neposredno tražiti ovrha radi naplate osiguranog potraživanja. Odredba st. 3. čl. 54. ZJB, u odnosu na odredbe st. 1. i 6. čl. 54. ZJB, je lex specialis, jer se njome propisuju pretpostavke za neposredno traženje ovrhe na nekretnini na kojoj je javnobilježničkom ispravom u zemljišnim knjigama upisana hipoteka, a o tome se u konkretnom slučaju upravo radi. Prema odredbi st. 3. čl. 54. ZJB, na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti izvršenje na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao. Iz Ugovora o kreditu proizlazi da ta isprava ne sadrži izjavu tužene o njezinom pristanku na neposrednu ovrhu.

Plaćanje avansa znači da je ugovor sklopljen
Imajući u vidu da je ponuda tužitelja sadržavala sve bitne elemente kupoprodajnog ugovora pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su stranke sklopile ugovor u trenutku kada je tuženik platio avans i na taj način prihvatio ponudu sukladno odredbi čl. 26. u vezi s čl. 31. st. 1. ZOO-a. Sklopljeni ugovor tuženik nije pobijao zbog mana volje pri njegovu sklapanju, pa je ugovor pravno valjan i obvezuje ugovorne strane. Nije sporno da je tužitelj predao tuženiku ugovorenu robu, da je tuženik platio dio računa.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo