Ne zaključi li pregovore s Europskom unijom u lipnju, Hrvatsku će to stajati najmanje 14,8 milijardi kuna koliko joj je namijenjeno samo iz kohezijskih fondova u 2013., upozorenje je predsjednice Nacionalnog vijeća za praćenje pregovora Vesne Pusić. Što bi za domaću ekonomiju značio “dar” težak gotovo 13 posto proračuna? Dok ekonomisti korist očekuju u dugom roku, političari vjeruju da bi pravi projekti europskim novcem mogli udvostručiti rast BDP-a.

Iznos je respektabilna brojka za gospodarstvo, ekvivalentna efektu od 4 posto BDP-a. Za sličan iznos od 17 milijardi kuna, primjerice, lani je pala vrijednost javne nabave i koristi koje su tvrtke imale od nje. Izravan efekt tih sredstava, ocjenjuju naši sugovornici, ne bi se dogodio u jednoj godini, već bi se stopa rasta gospodarstva dizala u duljem nizu godina. Sredstva iz fondova općenito su namijenjena financiranju projekata koji pridonose smanjivanju razlika između razvijenih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Zvonimir Mršić, koprivnički gradonačelnik, kaže da su svi fondovi iz kojih je Hrvatska dosad mogla povlačiti novac zanemarivi u odnosu na kohezijske.

“Grad Koprivnica će za razdoblje do 2014. pripremiti projekte u vrijednosti između 20 i 30 milijuna eura, a većinu ih ne možemo ostvariti bez tog novca”, kaže Mršić, koji želi aplicirati za projekte nove gradske knjižnice, revitalizaciju gradskih bedema, gradsku obilaznicu, zajednički projekt s mađarskim gradom Nagykanizsom za gradnju prometnice, gradnju odvojenog sustava kanalizacije… Mršić bi aplicirao i za sredstva za gradnju pasivnih zgrada koja bi koristio za program POS-a. “Mogli bismo, teoretski, godišnje iz tih fondova povući oko 2,5 milijardi eura, što znači da bi se planirani godišnji rast mogao udvostručiti”, kaže Mršić.Sredstvima se nada i Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave i vlasnik Geofota, jer smatra da bi to bila odlična prilika za potpuno sređivanje katastra i zemljišnih knjiga. “To je jedan od prioriteta u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, uspostavi sustava osiguravanja kredita te za povećanje investicija. Taj bi posao stajao oko milijardu kuna u tri godine, no iako se ne radi o puno sredstava, država ih ne može osigurati bez takvih fondova”, kaže Biljecki.

Davor Štern, šef NO-a Ine, naglašava da, što se tiče naftne industrije, EU-sredstva se uglavnom mogu koristiti za naftovode i infrastrukturne projekte, dodajući da bi Ini dobrodošla sredstva za modernizaciju rafinerija, no još nije čuo da je netko u tu svrhu koristio novac iz tih fondova. Brojku od 14,8 milijardi kuna ne treba uzeti zdravo za gotovo jer je za uspješno povlačenje preduvjet da nema administrativnih barijera. “To su sredstva koja se mogu povući u idealnim uvjetima, što nije postigla nijedna zemlja”, upozorava glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić, ističući primjer Poljske koja sa 58 posto uspjeha slovi kao šampion. Čak i da gospodarstvo uspije povući veći dio novca, ne treba zaboraviti da kohezijski fondovi zahtijevaju sufinanciranje projekata.

“Ne vidim prevelik utjecaj na gospodarski rast jer su ta sredstva uglavnom namijenjena za infrastrukturne, uključujući i projekte obnovljivih izvora energije, čija realizacija u hrvatskim prilikama ima visoku uvoznu komponentu. Unatoč pozitivnom utjecaju na zaposlenost te investicije bi inicijalno rezultirale rastom trgovinskog deficita (zbog uvoza skuplje opreme) pa bi u kratkom roku izostao primjetan efekt na BDP”, smatra Stojić. Pozitivan efekt na rast nastat će usmjere li se sredstva u projekte koji će rezultirati proizvodima ili uslugama za međunarodnu razmjenu.

Koprivnica će pripremiti projekte do 30 mil. eura, a većinu ih ne može ostvariti bez novca EU
Z. Mršić, gradonačelnik

Sredstva iz EU nude odličnu priliku za potpuno sređivanje cjelokupnoga katastra i zemljišnih knjiga
Z. Biljecki, Geofoto

To su sredstva koja se mogu povući u idealnim uvjetima, što nije postigla nijedna zemlja
H. Stojić, HAAB

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem