Vlada će Ini samo ove godine uzeti 105 milijuna kuna više od naknade za eksploataciju nafte, plina i kondezata. I u sljedeće dvije godine, Ina će plaćati više nego bi plaćala po dosadašnjim odredbama jer je Vlada donijela uredbu po kojoj moraju plaćati pet posto vrijednosti eksploatirane sirovine. Lani je Ina plaćala 3,1 posto, ove godine je trebala plaćati 3,6 posto, 2012. godine 4,1 posto, a 2013. godine 4,6 posto, da bi tek 2014. došli na razinu 5,1 posto.

Uredba je stupila na snagu u četvrtak, a iako ju je Vlada donijela još na sjednici 25. ožujka, zbog kompliciranosti obračuna prošla je nezapaženo u javnosti. Izračun za ovu i sljedeću godinu dobili smo od izvora bliskih Vladi. Cijene se odnose na sva eksploatacijska polja koja su odobrena do kraja 2009. godine. Za ona odobrena iza tog roka, kojih zasad nema, naknada će iznositi deset posto. Povećanje naknade je već prije najavljeno, a prema našim izvorima, upravo zbog protivljenja Ine trebalo je četiri mjeseca da se donese. Uredba inače definira ne samo eksploataciju nafte i plina, nego i bilo koje vađenje mineralnih sirovina. No, dok je Vlada odlučila spustiti sve naknade vaditeljima kamena, šljunka i slično, Ini je podigla naknadu.

“Ispravili smo nepravdu jer prema staroj uredbi, naknada za vađenje nafte i plina bila niža nego za eksploataciju čvrstih sirovina. To ne postoji nigdje u svijetu i ako već nismo uspjeli da ona bude viša, makar smo je izjednačili”, kratko je obrazložio Dragan Krasić, načelnik uprave za rudarstvo pri Ministarstvu gospodarstva.Nove cijene se odnose samo na količinu eksploatirane sirovine. Za Inu su fiksna naknada koja ovisi od površine polja i naknade za istraživanje ostale nepromjenjene. Za sve ostale, koji vade neenergetske sirovine, te su naknade snižene 60 posto.Vlada je sigurno ovom odredbom otvorila novu frontu sa Inom i svojim strateškim partnerom Molom, a da još nisu riješeni niti prethodni -želja za preuzimanje većinskog udjela od strane Mola, podjela dobiti i marginalizacija utjecaja hrvatske strane u upravljanju. Ina je na povećanje troškova reagirala vrlo suzdržano.

U službenom odgovoru uz konstataciju da se radi o povećanju cijene, samo su nam kratko poručili “da će se pridržavati zakonskih regulativa i uredbi, te u skladu s tim isplatiti naknade”. Možda je razlog što u Uredbi postoji i dio koji bi mogao ići na ruku Ini. Po staroj uredbi, varijabilni bi dio naknade koji ovisi o količini eksploatirane nafte i plina, od 2015. do 2025. godine plaćali čak deset posto. U novoj uredbi za sve godine ona iznosi pet posto, ako je polje odobreno prije kraja 2009. godine. Međutim, neslužbeno doznajemo da se ministarstvo gospodarstva vodilo time da se uredbe ionako mijenjaju svaku godinu, dvije.Za razliku od Ine, svi ostali koji vade druge sirovine, mogu biti zadovoljni. Nakon što im je lani Vlada dignula cijene i do 300 posto, sada su ih snizili 60 posto. Pri predstavljanju uredbe, ministar gospodarstva Đuro Popijač je rekao da su time uštedjeli gospodarstvu 50 milijuna kuna. Međutim, Gordan Šredl, predsjednik GIU Prominsa koji okuplja 50-ak tvrtki, uz pozdrav sniženja cijena, ipak kaže da neće odustati od Ustavne tužbe protiv propisivanja fiksne naknade koja se obračunava po površini polja.

Ministarstva različito o istome

Otkad vrijedi uredba
Iako je donesena 25. ožujka, uredba je stupila na snagu 6. travnja objavom u Narodnim novinama. To je potaklo različita tumačenje između Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva. Naime, po staroj uredbi i zakonu, 31. ožujak je rok za koji se mora platiti naknada koja se obračunava po površini polja za cijelu tekuću godinu. To bi značilo da bi niže cijene za vađenje kamena bile primjenjive tek za sljedeću godinu. U Ministarstvu gospodarstva kažu da će koncesionari ipak plaćati nižu naknadu za sljedeća tri kvartala. “Ministarstvo gospodarstva i financija različito tumače odredbu i nije nam jasno što je ispravno. Nadamo se da će Ministarstvo gospodarstva biti u pravu”, kaže Predrag Mikulčić iz HUP-a. Na Inu se ovaj spor ne odnosi jer nisu imali pojeftinjenje.

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem