Promatra li se prodaja proizvoda svakodnevne potrošnje, Konzum je sa 98 posto prepoznatljivosti i dalje apsolutni lider u spontanoj i ukupnoj poznatosti među trgovačkim lancima prisutnim na hrvatskom tržištu. Otkriva to istraživanje o potrošačkim navikama u maloprodaji koje je provela agencija GfK-a na uzorku od 883 kućanstva. Iznimno veliku poznatost, prelazi 90 posto, kupci su dalje adresirali na čak tri strana trgovca. To su Lidl, Kaufland i Billa. Njih pak, navodi se dalje u istraživanju GfK-a, s prepoznatljivošću u rasponu od 80 do 90 posto slijedi skupina u kojoj su i domaći i inozemni trgovački lanci, a predvode ih Plodine, dok su se iza riječkog trgovca svrstali DM, Getro i Mercator.

Pad Konzuma
Iako Konzum i dalje čvrsto drži lidersku poziciju među brojnom konkurencijom, ona se ipak počela lagano otapati. Naime, u istraživanju istog tipa koje je GfK-a proveo godinu dana prije (ShoppingMonitor 2009/2010.) najveći nacionalni trgovački lanac među kupcima je identificiran uz prepoznatljivost od cjelokupnih 100 posto. Cjenovni “rat” koji se u maloprodaji na ovdašnjem tržištu među konkurentima rasplamsava već treću godinu počinje ostavljati trag u ponašanju potrošača. Premda su mnogi ovdašnji skeptici imali negativna predviđanja uoči ulaska diskontera, ocjenjujući da im neće uspjeti jer su hrvatski potrošači previše zahtjevni, i Kaufland, a posebice Lidl posvjedočili su da “praksa” ipak ne prati uvijek “teoriju”. S rastom prihoda u 2009. od gotovo 500 milijuna Lidl je očitao lekciju svima koji su dvojili o njegovu pozicioniranju među hrvatskim potrošačima. Što je donijela 2010., još je nepoznato. I Kaufland je u 2009. ostvario skromniji rast prihoda od 40-ak milijuna, dok su istodobno Plodine rasle za više od 300 milijuna kuna. Rast prihoda zapravo ilustrativnije od anketa svjedoči o “prepoznatljivosti” trgovaca među kupcima. Svi ostali trgovci izlistani u GfK-ovu istraživanju u 2009. su bilježili pad prihoda. Za 2010. poznat je tek rezultat Konzuma, prihod od prodaje iznosio je 109 milijuna kuna, više od učinka ostvarenog u 2009. Ocjenjujući učestalost odlazaka u kupnju tijekom tri mjeseca prije ankete, dvije trećine potrošača na prvo mjesto stavlja Konzum (66%). Slijede ga Kaufland, Lidl, DM i Plodine gdje je kupovalo između 30 i 35 posto potrošača. Supermarketi su najpopularniji format za odlazak u “špeceraj”.

Izazov supermarketa

Slijede hipermarketi kod kojih je u odnosu na 2009. registriran rast, dok male trgovine drugu godinu zaredom bilježe pad kupaca. Ključni motiv za odlazak u neku trgovinu je blizina stanovanja ili posla (više od 50%), a tek potom su asortiman (44%) i “vrijednost za novac” (38%). Jedno kućanstvo mjesečno na hranu, piće i ostale svakodnevne potrepštine potroši prosječno oko 2000 kuna. Više od 3000 kuna troši tek oko 20% kućanstava. Oko 70% ispitanih potrošača kupuje privatne robne marke, dok je oko 19% potvrdilo da redovito kupuje takve proizvode. Gotovo 60% anketiranih jedanput mjesečno odlazi u veliku nabavu, a dvotjednu njih 25%.

Ljestvica

Kartice lojalnosti
“Loyalty” kartice nude gotovo svi trgovci tako da ih ima oko 70 posto potrošača. Prema istraživanju GfK-a na tržištu vodi Konzum, a slijedi ga DM. U Mercator grupi pak kažu da Pika karticu ima 1,6 milijuna kućanstava. Ima je svaka slovenska obitelj, svaka peta u Hrvatskoj, osma u Bosni i Hercegovini te svaka 13. u Srbiji.