Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Cijeni duga treba dodati hedging

Autor: Jadranka Dozan
17. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Kako se povećava dolarski udio duga države potrebno je zaštititi se od rizika jačanja američkog dolara u odnosu na kunu

Operaciju izdanja novih dolarskih obveznica Hrvatska je zaključila prodajom 10-godišnjih obveznica u vrijednosti 1,5 milijardi dolara. U odnosu na očekivanja uoči završnog obilaska međunarodnih investitora u Londonu i SAD-u taj se iznos spominjao kao gornja granica novog zaduženja. I cijena izdanja čiju su prodaju vodili Barclays, Deutsche Bank i JP Morgan pokazala se više-manje u okvirima očekivanja. Kuponska kamata iznosi 6,375 posto, dok je prinos do dospijeća za investitore 6,617 posto. Drugim riječima, povrh kamate na američke državne obveznice Hrvatska je platila premiju od 3,4 postotna boda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uspješni posao
Za Vladu i Ministarstvo financija netom završeni posao je prošao uspješno, premda sama potreba za velikim zaduženjima (u ostatku godine očekuje se još jedno inozemno i jedno domaće) ne može biti izvor zadovoljstva. Prema informacijama tržišnih aktera, investitori su iskazali višestruko veću potražnju, a već u prvim trgovanjima (prije formalnog zaključenja izdanja) cijena je novim hrvatskim obveznicama porasla za jedan posto, što financijaši ukupno gledajući smatraju dobrim znakom. U pogledu cijene novog zaduženja najsvježije usporedbe nudi eventualno 10-godišnje dolarsko izdanje koje je početkom mjeseca upriličila Litva. Ona je pritom platila premiju rizika povrh referentnog US Treasuryja od 295 bazičnih bodova odnosno 3 postotna poena, no osim što je ona članica EU, ima i nešto bolje ocjene kreditnog rejtinga. Međutim, govoreći o cijeni najnovijeg zaduženja Hrvatskoj će nešto troška (i povećanje ukupne cijene) donijeti i potreba zaštite od valutnog rizika, tzv. hedging. Naime, odlučujući se zbog izrazite hirovitosti euro-tržišta za treće u nizu dolarsko izdanje obveznica, udjel dolarskog duga u javnom dugu Hrvatske dodatno se povećao.

Operaciju izdanja novih dolarskih obveznica Hrvatska je zaključila prodajom 10-godišnjih obveznica u vrijednosti 1,5 milijardi dolara. U odnosu na očekivanja uoči završnog obilaska međunarodnih investitora u Londonu i SAD-u taj se iznos spominjao kao gornja granica novog zaduženja. I cijena izdanja čiju su prodaju vodili Barclays, Deutsche Bank i JP Morgan pokazala se više-manje u okvirima očekivanja. Kuponska kamata iznosi 6,375 posto, dok je prinos do dospijeća za investitore 6,617 posto. Drugim riječima, povrh kamate na američke državne obveznice Hrvatska je platila premiju od 3,4 postotna boda.

Uspješni posao
Za Vladu i Ministarstvo financija netom završeni posao je prošao uspješno, premda sama potreba za velikim zaduženjima (u ostatku godine očekuje se još jedno inozemno i jedno domaće) ne može biti izvor zadovoljstva. Prema informacijama tržišnih aktera, investitori su iskazali višestruko veću potražnju, a već u prvim trgovanjima (prije formalnog zaključenja izdanja) cijena je novim hrvatskim obveznicama porasla za jedan posto, što financijaši ukupno gledajući smatraju dobrim znakom. U pogledu cijene novog zaduženja najsvježije usporedbe nudi eventualno 10-godišnje dolarsko izdanje koje je početkom mjeseca upriličila Litva. Ona je pritom platila premiju rizika povrh referentnog US Treasuryja od 295 bazičnih bodova odnosno 3 postotna poena, no osim što je ona članica EU, ima i nešto bolje ocjene kreditnog rejtinga. Međutim, govoreći o cijeni najnovijeg zaduženja Hrvatskoj će nešto troška (i povećanje ukupne cijene) donijeti i potreba zaštite od valutnog rizika, tzv. hedging. Naime, odlučujući se zbog izrazite hirovitosti euro-tržišta za treće u nizu dolarsko izdanje obveznica, udjel dolarskog duga u javnom dugu Hrvatske dodatno se povećao.

Nakon dva dolarska izdanja vrijedna ukupno 2,75 milijardi dolara, s ovim posljednjim dolarski se dug penje na 4,25 milijardi. Izraženo udjelima, sa 13,2 posto dug izražen u dolarima sad se povećava na 19 posto, iako je intencija utvrđena i u nedavno objavljenoj Strategiji upravljanja javnim dugom 2011-2013. suprotna. U srednjem roku cilj je smanjiti udjel dolarskog duga u javnome dugu na desetak posto jer je i u međunarodnoj razmjeni Hrvatske on zastupljen sa samo 10-11 posto. Osim toga, analitičari ističu kako će rasplet restrukturiranja brodogradnje vjerojatno i dodatno smanjiti udjel dolara u izvozu odnosno vanjskoj trgovini. Taj nesrazmjer dodatno sugerira potrebu posezanja za instrumentima zaštite od valutnog rizika u slučaju jačanja dolara. Koliko će se nakon operacije refinanciranja 750 milijuna eura obveznica dospjelih početkom ovog tjedna i nakon netom utanačena zaduženja od 1,5 milijardi dolara povećati inozemni dug države? To je zasad teško reći.

Kreditni aranžmani
Jer još nije poznato koja je vrijednost kreditnih aranžmana sklopljenih uoči spomenutog dospijeća, u kojoj su mjeri oni bili s domaćim, a u kojoj sa stranim banaka te, konačno, koliki su oslonac u otplati bile rezerve deviza preostale od prijašnjeg zaduženja. Dok se o iznosu kreditnih aranžmana može samo nagađati, ne može se pouzdano reći i je li država već dosad realizirala približno polovicu ovogodišnjeg plana financiranja teškog 28 milijardi kuna, uključujući zaduženja za potrebe otplate starih dugova i pokrivanje proračunskog deficita.

Autor: Jadranka Dozan
17. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Hvala ti vlado što nam tjeraš djecu van iz zemlje! Pa tko će normalan savjetovat djecu da ostanu u Hrvatskoj i vraćaju dugove koje nam je ova vlada nametnula. Zašto vlada nije ponudila obveznice građanima RH? Ta kupio bih ih s većim veseljem no što sam kupovao dionice INA-e u javnoj ponudi.
Nakon svega, vlada će tvrditi da im je plasiranje ovih obveznica jedan od najvećih uspjeha. Jad i bjeda!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close