Zagrebačka burza prošlu je godinu zaključila gubitkom od 7,3 milijuna kuna. Izrazito tešku godinu, malo je u prosincu ublažio ‘efekt Ine’, ali nedovoljno. Uprava burze na čelu s Ivanom Gažić nije komentirala preliminarne nerevidirane financijske rezultate koje posjeduje Poslovni dnevnik, a gubitak je višestruko veći od onoga zabilježenog 2009. godine kad je on iznosio 844 tisuće kuna. Račun dobiti i gubitka ukazuje na to koji su segmenti poslovanja bili najkritičniji. Provizije su, primjerice, pale 29 posto. Iako je posljednje tromjesečje bilo daleko najbolje (2,4 milijuna kuna prihoda od provizija zahvaljujući upravo trgovanju dionicama Ine), ipak je u konačnici uprihođeno tek 7,6 milijuna kuna u ovom segmentu, gotovo trideset posto manje nego u jednako tako problematičnoj 2009.

Visoke otpremnine
Ukupni prihodi iz redovnog poslovanja smanjili su se 14 posto na 18 mil. kuna, a rashodi su porasli deset posto na 26,2 milijuna. To znači da restrukturiranje koje je započela lani imenovana Uprava, još nije dalo efekta, što je zapravo bilo i očekivano. Najveći dio troškova Burze odnosi se na najam prostora, zaposlenike i troškove IT-a. Uprava je uspjela smanjiti neke od tih stavki, no veliki udarac bile su otpremnine zaposlenicima. Ukupno je za tu svrhu lani odvojeno 3,6 milijuna kuna, tri milijuna kuna više nego godinu prije. Da nije bilo tih isplata, poslovanje burze bilo bi pozitivnije, barem s troškovne strane. Optimističnu notu dali su prihodi od održavanja kotacije koji su povećani za četvrtinu na 3,5 milijuna kuna, sa 2,8 milijuna kuna godinu prije. Također, u ‘kasu’ burze slilo se 37 posto više prihoda od naknada za uvrštenje u kotacije. Taj je prihod lani iznosio 854.000 kuna, a godinu prije 622 tisuće kuna.

Profitabilna konferencija
Burza je svoje prihode poboljšala i organiziranjem 20. Konferencije te Akademijom. Od prošlogodišnje konferencije, burza je uprihodila 397 tisuća kuna, a podatak za godinu prije nije naveden, dok je novoosnovana Akademija donijela 125 tisuća kuna. Na domaćem tržištu dionicama lani je 79 posto više potrošeno na PR i marketing. Tako su u posljednjem tromjesečju potrošili 105 tisuća kuna, a na godišnjoj razini taj je trošak iznosio 131.000 kuna, dok je u 2009. za tu svrhu izdvojeno 73.000 kuna. Igrači s tržišta kapitala nam kažu kako je negativno poslovanje burze samo odraz stanja na domaćem tržištu. Nevoljkost za trgovanjem dionicama, koje je proizašlo iz ogromnih gubitaka 2009. godine, mnoge je zauvijek ‘otjeralo’ sa burze. I naravno da se to izravno odražava na Burzu. Manje ulagača znači manje trgovanja dionicama, što pak znači manje provizije i burzi i brokerskim kućama. Problemi u brokerskim kućama doveli su do smanjivanja njihovog broja, što opet pak znači i manje prihode od članstva za Burzu i tako dalje.

Novac u fondovima
No, Zagrebačka burza zapravo nije u tako velikim problemima, kao što se čini. Naime, burza drži 23,4 milijuna kuna u novčanim fondovima i još 5,1 milijun kuna u depozitima. Kako nam je rekao sugovornik Poslovnog dnevnika, bivši čelni čovjek ZSE Roberto Motušić započeo je politiku stavljanja kapitala u fondove, budući da je burza generirala puno gotovine. Tada se ulagalo i u dioničke i mješovite fondove. Padom tržišta, novac je prebačen u depozite zbog odlične kamate. Kako su se sada te kamate smanjile, nova Uprava burze odlučila je novac prebaciti u novčane fondove.