Premda je faktoring (otkup ili naplata nedospjelih potraživanja) u nas tek u začetku, očekuje se da bi taj novi financijski proizvod – najvećim dijelom i zbog sve većeg rasta međusobnih neplaćanja (naime, vrijednost dospjelih nepodmirenih naloga u proteklih godinu dana povećala se 10 posto na 12,5 milijardi kuna) – uskoro mogao doživjeti znatan rast. I dok su se lani u ovo doba faktoringom bavile tek tri tvrtke (prva je još početkom 2004. ušla tvrtka Prvi faktor, a zatim Adriatic i Zaba), danas gotovo da i nema veće banke koja ga ne nudi. Uz to, novi je trend osnivanje i tvrtki-kćeri specijaliziranih za tzv. poslove faktoringa.

Popravak likvidnosti
Iako još nemamo preciznih podataka o razmjerima faktoringa u bankama, stručnjaci misle kako je moguće da je se rekordni prošlogodošnji rast dogodio i zbog nadmetanja za veće udjele na tržištu. Primamljivost ponude klasičnih (bankarskih) kredita zbog manje-više jednakih uvjeta vjerojatno je iscrpljena, pa i ova nova usluga donosi banci koja ulazi u taj biznis svojevrsnu komparativnu prednost na tržištu. Faktoring, kažu, izravno utječe i na cash flow, popravlja likvidnost te ubrzava obrt sredstava.Otkup potraživanja može se raditi na dva načina. Prvi je da faktoring društvo ne preuzima na sebe rizik dužnikova neplaćanja. Tu je riječ o tzv. nepravom faktoringu. Za razliku od toga, kod pravoga faktoringa faktoring-kuća na sebe preuzima rizik dužnikova neplaćanja i u stvari faktoring društvo pruža uslugu jamstvenog plaćanja. Isto tako, faktoring-kuće nude klijentima da za njih vode naplatu potraživanja. Sve to uglavnom rade faktoring društva, a banke zasad nude tek “kraću verziju” tih usluga. Uglavnom je to otkup potraživanja s regresnim pravom pri čemu traže mjenicu ili zadužnicu. Ako nisu uspjele naplatiti potraživanja, mjenicom ili zadužnicom ga naplaćuju od poduzeća koje im je to potraživanje ustupilo.Premda se osiguravatelji u nas i ne odlučuju na osiguranje faktoringa, na to se odvažio HBOR u modelu izvoznog faktoringa. Članica Uprave HBOR-a Ružica Adamović napominje da su za njega posebno zainteresirani izvoznici jer ih rasterećuje rizika naplate, tečajnih promjena i provjere boniteta kupca. Detaljan program dogovaraju sa zainteresiranim faktoring-društvima i bankama, no već znaju da će osiguravati potraživanja za izvezenu robu i usluge s rokovima plaćanja do 180 dana, a vlastiti udio osiguranika u šteti bit će najmanje 20 posto. No neće osiguravati otkup potraživanja između osoba povezanih vlasnički ili kapitalno.

Zaba faktoring nudi tvrtkama s kojima dugo surađuje, a uslugu kane i širiti. Trenutno klijentima nudi otkup potraživanja za izvoz, a od početka ove godine i otkup za domaća potraživanja. Otkupljuju se potraživanja do 180 dana i u iznosu od minimalno 10.000 kuna. Kamata je istovjetna onoj na kratkoročne kredite. PBZ je lani u prvoj godini usluge prema zahtjevima malih i srednjih poduzetnika otkupio više od 1000 faktura u iznosu od 284 milijuna kuna. Sada otkupljuju samo kratkoročna nedospjela potraživanja do 90 dana.HPB je u 2005. otkupio 20 milijuna kuna potraživanja. U sklopu proizvoda za financiranje trgovine Splitska banka pravnim osobama nudi i faktoring, a dosad su imali ukupan promet nešto veći od 170 milijuna kuna. Ta banka ugovara otkup inozemnih dugovanja, a cijena ovisi o tečajnom i country riziku. Od sredine prošle godine faktoringom se bavi i Hypo, RBA, a Erste banka poslove factoringa od ovoga proljeća izdvaja u zasebnu tvrtku. Inače, tvrtka Prvi faktor pionir je u domaćem i međunarodnom faktoringu, a od uvođenja te usluge ostvarili su promet od 930 milijuna kuna. Promet im je u početku rastao po stopama od 250 posto, no u ovoj godini očekuju rast od 30 posto.Faktoring je, prema ocjenama stručnjaka, posebno dobro rješenje za male i srednje tvrtke koje brzo rastu. Prednost faktoringa je i u tome što tvrtke ne moraju uzimati kratkoročni, često i skupi kredit iz banaka. Faktoring je kratkoročni izvor financiranja koji je tvrtkama potreban za, npr. isplatu plaća, plaćanje repromaterijala i slično. Prijenosom potraživanja tvrtkama se smanjuju i troškovi poslovanja i administracije jer za to brigu preuzima faktoring-kuća. Prema podacima iz banaka i faktoring-društava, broj klijenata u Hrvatskoj je oko 2850 s godišnjim rastom od dvadesetak posto. Prema slobodnim procjenama, lani je ostvaren ukupni faktoring-promet od gotovo 1,6 milijardi kuna.

Svjetski trend
U nedostatku konkretnih domaćih pokazatelja recimo kako je ukupni volumen faktoring-transakcija u svijetu lani iznosio oko 910 milijardi eura, a od čega se 92 posto odnosi na domaću naplatu. Gotovo 80 posto faktoringa ili 735 milijardi eura otpada na Europu. Lani je u Poljskoj ostvaren otkup potraživanja “težak” 5 milijardi eura, u Češkoj 3,5 milijardi, Mađarskoj 2 milijarde, a u Sloveniji 650 milijuna eura. Inače, u Europi je usluga faktoringa u razdoblju od 1998.do 2003. udvostručena. U samo četiri godine Češka je povećala volumen faktoringa za 460, a Slovenija za nevjerojatnih 1100 posto. Budući da je i u nas sve veća nelikvidnost, financijski stručnjaci očekuju da bi se takvi procentualni “skokovi”, s obzirom na to da se i sve više tvrtki bavi tim poslom, uskoro mogli početi događati i u Hrvatskoj.

Naknade od 0,2 do 3 posto
Konkretni slučajevi faktoringa izgledaju ovako. Prodavatelj kupcu isporučuje robu i izdaje mu račun. Odmah nakon isporuke prodavatelj potražuje uslugu od faktoring-tvrtke koja već sljedeći dan prodavatelju uplaćuje predujam u visini od 80 do 90 posto nominalne vrijednosti potraživanja, ali umanjen za naknadu i proviziju faktoringa. Naknade se kreću od 0,2 do 3 posto na nominalni iznos fakture uz administrativni trošak po fakturi od 100 do 500 kuna. Prevedeno u brojke: cijena faktoringa prije svega ovisi o broju i iznosu faktura te bonitetu dužnika. Dospijećem potraživanja kupac obavlja plaćanje prema faktoru koji prosljeđuje prodavatelju razliku do pune vrijednosti računa umanjenu za kamate za dane predujmove. U slučaju da je riječ o uvoznim i izvoznim tvrtkama u dvjema zemljama, tada se obje mogu služiti uslugama faktoringa u svakoj od tih zemalja.