Sud pazi na ništavost samo ako se tako tuži
Prema stajalištu Vrhovonog suda br. Rev- 126/08, tužiteljica u reviziji navodi da je ugovor ništav jer je suprotan Zakonu o zabrani prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu, a što nije odlučno za ishod spora, jer u ovoj parnici tužiteljica nije zatražila donošenje presude na utvrđenje da je sporni ugovor o kupoprodaji ništav. Pritom treba reći da sud na ništavost pazi po službenoj dužnosti, ali nije ovlašten po službenoj dužnosti donijeti presudu bez tužbe, odnosno tužbenog zahtjeva na utvrđenje ništavosti, jer u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
M. Ljubenko, dipl. iur.

Ništav je izbor članova NO-a uz izmjenu Statuta o broju članova
Prema stajalištu Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-1241/98 od 28. travnja 1998. godine ništav je izbor članova nadzornog odbora ako glavna skupština izabere u nadzorni odbor više članova nego što je to statutom određeno. U slučaju izmjene statuta, ista je pravno valjana tek od dana njezina upisa u sudski registar. “Prema čl. 358. st. 1. toč. 3. Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) izbor članova nadzornog odbora je ništav ako glavna skupština izabere u nadzorni odbor više članova nego što je to određeno zakonom ili statutom. Na dan održavanja glavne skupštine bio je na snazi Statut koji je u čl. 31. st. 1. propisivao da nadzorni odbor ima pet članova. Izborom dva nova dodatna člana nadzornog odbora glavna skupština postupila je protivno toj statutarnoj odredbi što izbor čini prema čl. 358. st. 1. toč. 3. ZTD ništavim. Činjenica da je na istoj glavnoj skupštini izmijenjen statut tako što je određeno da nadzorni odbor ima 7 članova ne mijenja ništa na stvari. Žalitelji su u pravu kada se pozivaju na odredbu iz čl. 303. st. 3. ZTD prema kojoj je izmjena statuta valjana tek od njezina upisa u sudski registar, a i u samoj odluci o izmjeni statuta (čl. 4.), određeno je da izmjene Statuta stupaju na snagu danom njihova upisa u sudski registar.
M. Ljubenko, dipl. iur.

Pravo dioničara na obavijesti uprave
Sukladno stajalištu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. PŽ-1868/07, neovisno o tome što je tijekom postupka predlagatelj dobio tražene obavijesti uprave, on može imati pravni interes nastaviti voditi ovaj izvanparnični postupak radi davanja obavijesti i to do pravomoćne odluke suda povodom njegova zahtjeva. Razlog leži u tome jer predlagatelj, ukoliko sud utvrdi da je došlo do neopravdane uskrate, može od uprave društva potraživati naknadu štete, na primjer zato što je zbog uskrate davanja obavijesti zadržao ili prodao dionice i time pretrpio štetu s obzirom na ono što bi za dionicu poslije dobio ili platio.
M. Ljubenko, dipl. iur.

Penali se gube raskidom ugovora
Sukladno stajalištu Vrhovonog suda RH broj: Rev 208/06, ukoliko je ugovor “osiguran” ugovornom kaznom raskinut, a kao što je ovdje bio slučaj, nema mogućnosti ostvarivanja prava na ugovornu kaznu, pošto je raskidom tog ugovora prestala svrha u koju je ugovorna kazna bila ugovorena (ugovorna kazna je bila sredstvo osiguranja ispunjenja obveze iz ugovora). Zato, kada je tužitelj raskinuo ugovor sklopljen s tuženicima, ne pripada ga potraživati isplatu ugovorne kazne.
M. Ljubenko, dipl. iur.

Radnik je odgovoran i ako nije stekao korist
Sukladno stajalištu Vrhovonog suda RH broj: Rev 268/05-2Prema odredbi čl. 105. st. 1. ZR dovoljno je da je radnik na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokovao štetu poslodavcu. Za postojanje njegove odgovornosti ne traži se i da je prisvojio imovinu poslodavca. U obrazloženju prvostupanjske presude navedeno je da je prema nalazu vještaka uzrok manjka mogao biti neizdavanje računa, zadržavanje (ne predavanje) utrška, otuđenje robe ili propust kontrole količine robe.
M. Ljubenko, dipl. iur.