Iza domaćih izdavača teška je godina. Kako ističe Petra Ljevak, izvršna direktorica Naklade Ljevak, loš trend osjeti se u prvom redu u prometu knjižara koje bilježe pad prodaje između 20 i 35 posto. Ipak, Naklada Ljevak uspjela je, zahvaljujući planskom sniženju troškova, održati poslovne rezultate na razini prošlogodišnjih. Novi zamah u poslovanju omogućit će im, kaže Ljevak, reorganizacija poslovanja, na čijoj će implementaciji raditi ove godine.

Kako ste se našli na poziciji izvršne direktorice i što se, otkada ste na čelu tvrtke, promijenilo u poslovanju Naklade Ljevak?
Nakon studija menadžmenta i psihologije u Beču, a potom i postdiplomskog studija, u obiteljskoj tvrtki završila sam silom prilika, ali me ovaj posao vrlo brzo obuzeo. Izdavaštvo je tip posla koji se čovjeku uvuče pod kožu. Puno toga smo napravili i promijenili u posljednjih sedam godina, ali može se i mora još puno. Postavili smo na noge komercijalni program i pokrenuli poslovanje s udžbenicima s točke mirovanja. U segmentu komercijalnog programa ostvarili smo uspjeh u imidžu tvrtke, plasmanu po knjižarama, broju autora, novim bibliotekama, unaprijeđenom dizajnu. Mislim da smo uspjeli kreirati imidž i plasirati se na tržište.

Kakve ste poslovne rezultate bilježili u 2010.?
Naklada Ljevak održala je svoju osnovnu proizvodnju na razini 2009. godine. Prometi ostvareni u ovoj godini i na spomenutom dijelu programa bilježe porast od 3 posto, dakle rezultat koji je gotovo identičan 2009. Veći pad tvrtka bilježi u segmentu prodaje školskih udžbenika, što je tipično za gotovo sve izdavače školskog programa. Ukupni rezultati tvrtke u odnosu na njezinu profitabilnost ostali su na razini 2009. zahvaljujući planskom smanjenju troškova. Prodali smo oko 160.000 primjeraka svojih knjiga, odnosno gotovo 30 posto više nego u 2009. godini. Ovaj iznimni rezultat treba uzeti sa zadrškom jer isti promet i veći broj prodanih knjiga ukazuju na smanjenje prosječne cijene knjige kao i na korištenje alternativnih kanala distribucije koji zahtijevaju nižu maloprodajnu cijenu.

Koji su planovi Naklade Ljevak za sljedeću godinu?
Namjeravamo istodobno voditi komercijalni i udžbenički program. Iako su u statusu čekanja jer tek za 2012. i 2013. idu prijave za nove udžbenike, moramo ih početi pripremati. U osnovnom programu namjeravamo ostati prisutni sa sličnom, ili ako nas tržište natjera, smanjenom proizvodnjom. Također u ovoj godini namjeravamo uhodavati nov sustav poslovanja koji će nam omogućiti napredak u sljedećih tri do pet godina. Riječ je o oformljivanju nove, vlastite, prodajne mreže, razvoju nekoliko novih segmenata izravne prodaje, uvođenju novih sustava stimulacija i sustava koji će utjecati na još bolji odabir stranih naslova.

Kako ocjenjujete stanje na hrvatskom izdavačkom tržištu i kako se kriza odrazila na poslovanje izdavača?
Kriza koja je sve dotakla osjeti se u izdavaštvu, a stanje je lošije nego prijašnjih godina. Loš trend vidi se ponajprije u prometu knjižara koje bilježe pad prodaje između 20 i 35 posto. Naime, knjiga je luksuzni proizvod kojeg će se šira masa prvog odreći pa izdavače zapravo održava uska skupina čitatelja vezanih za knjigu. Osim toga mislim da je jedan od glavnih problema nedostatak nezavisne distribucije.

Koji su najveći problemi s kojima se suočavate u poslovanju?
Mislim da nam slabost jednim dijelom leži upravo u distribuciji i prodaji jer su za razliku od inozemnih izdavači u Hrvatskoj prisiljeni sami odrađivati ukupan posao, što podrazumijeva biranje knjiga, kupovanja autorskih prava, prijevode, lekture, korekture i marketing, ali i distribuciju veleprodaje i maloprodaje. To je priličan opseg posla za tvrtku koja funkcionira na uskom tržištu. Naime, izdavaštvo je u nas ograničeno brojem čitatelja, a u globalnom smislu jezikom pa nema nekih velikih mogućnosti širenja, osim eventualno na područje regije. Također mi smo unutar sustava rada morali izdvojiti, odnosno “outsourcati” neke poslove, jer je tržište previše turbulentno. Rebalansi planova na svakom polju rade se često i rezultati nisu uvijek u našim rukama. Da ne bismo bili u situaciji da održavamo hladni pogon, sve što je vezano uz proizvodnju “outsourcamo”.

Iako je protekla godina bila loša, veći izdavači su mahom zadovoljni poslovnim rezultatima. Kako je to moguće?
Mislim da su svi očekivali puno goru situaciju. No postoji velika razlika u tome kako su godinu preživjeli veliki, a kako manji izdavači. Izdavači koji su održali godišnju produkciju knjiga su izričito veliki, dok su mali smanjivali broj naslova. Pad prometa u knjižarama i manji prihodi knjižara na tržištu gdje je likvidnost problematična doveli su do toga da ona postaje još upitnija. Veliki izdavači mogli su ući u rizik izdavanja većeg broja naslova, što donosi bolju prodaju. Ona se može na neki način manipulirati povećanom proizvodnjom, što u situaciji kada je upitno hoćete li se moći naplatiti veliki mogu izdržati, dok mali ne mogu.

Kakvo je stanje u izdavaštvu u susjednim zemljama? Izvozite li u regiju?
Regija je prilično nestabilna. U Srbiji se čitav sustav prodaje tek uhodava, dok je u Bosni i Hercegovini distribucija slaba. U usporedbi sa zemljama regije Hrvatska je malo bolja i organiziranija. Imamo kvalitetnu knjižarsku mrežu iako je njezin nedostatak da su knjižari ujedno izdavači. Ali sve knjižare rade dobro i profesionalno, njihov broj je narastao proteklih nekoliko godina, uveden je red i u distribuciju. Najveći nered predstavlja smanjena likvidnost. Izvozimo u te zemlje, ali poslovi uglavnom još nisu zreli za ozbiljno strateško širenje. Nemamo svoje podružnice pa izvozimo preko drugih tvrtki. Od ukupnog prometa na izvoz nam otpada svega oko 5 posto. Najčešće je riječ o visokoškolskim udžbenicima i stručnoj literaturi.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Kako bi se na izdavače mogao odraziti projekt džepne knjige Todorićeva Znanja, odnosno biblioteke Knjiga dostupna svima, u kojoj se svjetski bestseleri nude za 19,90 kuna?
Mislim da Znanje radi dobar posao. Iskoristili su sve kanale velike tvrtke kako bi knjige plasirali što bolje. Problem je što su, s obzirom na infrastrukturu, u velikoj prednosti pred drugim izdavačima, čak i novinskim. Također ne bi bilo dobro da se zbog takvoga velikog igrača preskoče tradicionalni kanali jer će to dugoročno biti negativno za čitavo tržište knjiga. Naime, Znanje u ponudi ima i nove, tek nedavno objavljene naslove, čime se zapravo preskače uloga knjižara. Knjiga počinje živjeti u knjižari i knjižarima bi trebalo dopustiti da je plasiraju i od nje naprave najbolje, a onda se spustiti u druge kanale. Osim toga kao izdavači za određenu knjigu nikada nemamo sve kanale na raspolaganju pa smo ograničeni na nešto nižu nakladu i veći rizik. Niža naklada je automatski regulator cijene jer je ne možete spuštati prenisko. Kad imate jednog izdavača s tako niskom cijenom, u tom će izboru između jedne i druge knjige pobijediti ona jeftinija. Tome možemo konkurirati izborom naslova, ne preostaje nam ništa drugo.

Tomić je bio iznenađenje

Koja se literatura u 2010. godini najbolje prodavala, a koja najgore?
Posljednjih nekoliko godina u trendu su multikulturalni romani i biografska publicistika. Novi trend koji osjećamo je trend popularnih znanosti, a knjiga koja nas je najviše iznenadila je “Čudo u Poskokovoj dragi” Ante Tomića. Prodana je u više od 10.000 primjeraka, što je za naše uvjete velika naklada, pogotovo jer knjiga još nije bila u sporednim distribucijskim kanalima. Najlošije u prodaji idu sveučilišni udžbenici jer su mahom namijenjeni ciljanoj populaciji.

Kako se na izdavače odrazio novi Zakon o udžbenicima i je li se problem s otkupom knjiga mogao spriječiti?
Mislim da je to političko pitanje, ali je informacija došla prekasno i mnogi su, računajući na otkup, već otisnuli udžbenike, pa je na zalihama ostalo do 70 posto udžbenika. Cijene su im pale za 10 posto, a prodaja čak 30 posto. Kao izdavači u svakom smo segmentu poslovanja s knjigama, pa kad se poremeti situacija u bilo kojem, poremeti se u svima.