Pliva je jedna od deset najvećih kompanija u Hrvatskoj po prihodu i broju zaposlenih, najveći proizvođač lijekova u Hrvatskoj, a 90 posto proizvoda proizvedenih u Zagrebu koji su namijenjeni izvozu čine Plivu jednim od najvećih hrvatskih izvoznika. Tim je riječima predsjednik Uprave Plive Matko Bolanča predstavio Plivu studentima Ekonomskog fakulteta na predavanju “Izazovi promjena pristupa farmaceutskom poslovanju u tranzicijskim zemljama”. “U prvih devet mjeseci ove godine promet je porastao za 7,8 posto u odnosu na prošlu godinu i iznosio je 2,1 milijardu kuna. Prihodi od prodaje bili su 1,9 milijardi kuna, što je povećanje od 4,9 posto, a to znači da Pliva raste unatoč krizi”, naglasio je Bolanča

Olakšan plasman
Bolanča je dodao kako bruto dobit iznosi 1,1 milijardu kuna, a operativna dobit 588 milijuna kuna. Od kraja 2008. Pliva je dio Teva grupe, čime je olakšan plasman njezinih lijekova na tržištima na kojima Teva posluje, ali i dolazak novih visokokvalitetnih i inovativnih Tevinih lijekova na hrvatsko tržište. Teva je vodeća generička farmaceutska kompanija i među 15 najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, specijalizirana za razvoj, proizvodnju i prodaju širokog portfelja generičkih, inovativnih i biogeneričkih proizvoda te aktivnih farmaceutskih supstancija. Teva danas posluje u više od 60 zemalja diljem svijeta te zapošljava više od 35.000 zaposlenika. Bolanča je naglasio kako je pred Plivom novi investicijski ciklus vrijedan oko 120 milijuna dolara koji se planira u sljedećih tri do pet godina uložiti u proizvodni pogon u Savskom Marofu i povećanje kapaciteta pogona suhih oralnih oblika lijekova. “Ova investicija će proširiti proizvodni kapacitet i dodatno povećati Plivin izvoz. Također ćemo u tim pogonima u sljedećih nekoliko godina zaposliti stotinjak osoba”, najavio je Bolanča dodajući kako je u 2010. zabilježena rekordna prodaja od gotovo četiri milijarde tableta.

Uštede u svim segmentima
Globalna kriza odražava se na sve sudionike tržišta lijekovima koje bilježi usporavanje rasta. Uštede su prisutne u svim segmentima, pa čak i na štetu pacijenta, što se u konačnici odražava i na potrošnju lijekova. Kod potrošača, odnosno pacijenata, znatno je povećana osjetljivost na cijenu, primijećen je pomak prema generičkim proizvodima ili jeftinim zamjenama, što potencijalno može utjecati na smanjenje kvalitete liječenja. Proizvođači smanjuju potrošnju na promociju, racionalizira se broj proizvoda te dolazi do spajanja i preuzimanja kompanija. Kod liječnika je pak prisutna promjena u navici propisivanja i pomak prema generičkim proizvodima. Govoreći o generičkim proizvođačima lijekova, Bolanča je naglasio kako pokušavaju zaobići patentnu zaštitu i što prije osvojiti tržište nižom cijenom lijekova. “Vrijednost svjetskoga generičkog tržišta je oko 83 milijarde američkih dolara. Pa iako je broj prodanih kutija podjednak, cijena, odnosno zarada je ipak na strani originalnih proizvođača”, naglasio je Bolanča. Govoreći o karakteristikama hrvatskog tržišta, Bolanča je naglasio kako je vrijednost tržišta oko milijardu američkih dolara, a najveći kupac lijekova je država, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. “U Hrvatskoj posluje tisuću ljekarni, nekoliko lanaca ljekarni i veledrogerije od kojih četiri najveće drže 95 posto tržišta. Dan naplate je između 250 i 260 dana, dok bolnice svoje račune plaćaju u roku od 400 do 500 dana”, naglasio je Bolanča.

Dodao je kako veledrogerije i ljekarne imaju problem s financiranjem poslovanja i žive od kredita te daju manje rabate i popuste. S druge strane kupci, odnosno država mijenjaju način poslovanja tako da sve više troškova snose pacijenti neizravno, a ne zdravstveni sustavi, povećana je pažnja prema omjeru vrijednosti i kvalitete te je formalizirana kontrola. Bolanča je govorio i o novom načinu rada i oglašavanja koji je uveden potpisivanjem Ugovora o etičkom oglašavanju lijekova između farmaceutskih kompanija i HZZO-a. “Uvedena su stroga pravila igre uz velike kaznene penale što će također vjerojatno dovesti do usporavanja rasta tržišta”, rekao je Bolanča, dodavši da je kriza utjecala i na velik pad prodaje OTC lijekova (bezreceptni lijekovi koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji), a i dodao kako je u posljednje dvije godine u Hrvatskoj zamijećen lagani pad potrošnje. Generici drže udio od 50 posto kutija, ali 30 posto vrijednosti. Bolanča je naglasio kako su poštenje i pravednost važni za kompaniju, kako s aspekta odnosa između zaposlenika unutar kompanije, tako i s aspekta odnosa s kupcima, dobavljačima i dioničarima. Bolanča je rekao kako su etičnost u ponašanju i integritet Plivinih i Tevinih zaposlenika diljem svijeta oduvijek bili dijelom Plivine i Tevine kulture. “Kao javno društvo čije dionice kotiraju u SAD-u Teva podliježe odredbama Zakona Sarbanes Oxley, u skladu s kojim mora donijeti Pravila poslovnog ponašanja, a svoje poslovanje uskladiti sa Zakonom o suzbijanju korupcije u inozemstvu”, rekao je Bolanča.