U razgovoru za Poslovni dnevnik, Ratka Jurković, direktorica Svan Consultinga, govori o poticanju i samoj biti poduzetništva te važnosti cjeloživotnog obrazovanja. U današnje vrijeme, kada su mnoge tvrke odlučile smanjiti troškove obrazovanja svojih zaposlenika, Jurković ukazuje na mogućnost povlačenja novca za obrazovanje iz fondova Europske unije, te koristi koju oni mogu imati za tvrtku, njezine zaposlenike, ali i za društvenu zajednicu u kojoj živimo.

Potiče li naš sustav dovoljno poduzetništvo?
Poduzetništvo kao i obrtništvo kao takvo u recesiji je prilično stradalo. Mora se priznati da se poduzetništvo poticalo kroz razne programe Ministarstva gospodarstva, poput poticanja poduzetnš¡tva žena, mladih ili obrazovanja poduzetnika. No, u ovoj krizi, male tvrtke i obrti su prvo rezali troškove za obrazovanje. Danas u obrazovanje ulažu velike tvrtke koje imaju tradiciju ulaganja u obrazovanje, dok se mali poduzetnici koji bi i htjeli uložiti u obrazovanje, muče s likvidnošću i ostalim problemima. Nešto je moralo uzeti danak, a danak je bio na obrazovanju.

Kako onda danas potaknuti mlade da budu poduzetni?
Sve ovisi kakva ste osoba. Općenito govoreći, poduzetništvo se preusko shvaća. Poduzetnštvo kao takvo nije profesija, to je životni put, odnosno opredjeljenje. Treba ga gledati holistički kao poduhvat kojim pojedinac ostvaruje samoga sebe. Očekivati da će vas sam sustav potaknuti na poduzetnš¡tvo možda nije ni realno jerono ovisi o pojednicu. Neki nisu za poduzetnike, i to je u redu. Sve ovisi u kakvom miljeu odrastate i imate li to u sebi. Poduzetništvo treba potaknuti kroz obrazovne programe, a mnoge visoke škole i fakulteti potiču ga kroz redovne predmete i slično.

Što mislite, zašto se poduzetništvo preusko shvaća?
Okrenuti smo kratkoročnim rezultatima, kratkoročnom namicanju profita dok se o dugoročnim rezultatima ne razmišlja. Poduzetništvo je put uspjeha popločen s jako puno neuspjeha. Stvar je u putu, a ne urezultatu, jer osoba kroz poduzetnički pothvat ostvaruje svoje individualne potencijale. I američki i skandinavski modeli pokazuju da u prve dvije do pet godina ne možete očekivati velike rezultate. Kriva je pretpostavka da je uspješan poduzetnik onaj koji će u prvoj godini imati ‘penthouse’ podno Sljemena. To nije bit poduzetništva, to je samo pozitivni nusprodukt. Poduzetništvo je u tome da ostvarite sebe kao osobu, a kad ostvarite sebe, onda možte ostvariti i ciljeve svojih zaposlenika i lokalne zajednice u kojoj živite.

Kako menadžere naučiti da postanu svjesni važnosti obrazovanja svojih zaposlenika?
To ovisi o dobroj volji samih menadžera i koliko su svjesni potrebe za obrazovanjem. Trebaju postati svjesni da znanja koja imaju možda neće biti dovoljna za buduće vrijeme kako uspona tako i padova. Kriza je nešto što se ponavlja i očekivati da će tvrtka cijelo vrijeme rasti je naprosto iluzija. Sve se ciklički ponavlja, samo je pitanje što smo iz toga naučili.

Imamo mnoge fondove EU koji osiguravaju sredstva za financiranje cjeloživotnog obrazovanja. Zašto oni u Hrvatskoj nisu dovoljno iskorišteni?
S jedne strane je nedovoljna upućenost, a s druge, mnogi fondovi nam do sada nisu bili dostupni. Ljudi moraju sponznati koje mogućnosti im Fondovi pružaju. Mora ih se obrazovati o tome što EU fondovi uopće jesu. Tu je potrebna dodatna edukacija i mobilizacija. Sve tvrtke, pogotovo one male i njihove menadžere potrebno je educirati koje su mogućnosti obrazovanja zaposlenika iz EU fondova.

Na koji način bi ih trebalo educirati i potaknuti da ih više koriste?
Primjerima dobre prakse prije svega. Primjerima tvrtki koje su dobile sredstva, ali i da im se pokaže da administracija, koja je poprilično velika, ipak nije komplicirana koliko se misli. EU fondovi po svojoj definiciji nisu bespovratna sredstva, nego svojevrsni ugovor o radu i to se kod nas ponekad krivo shvaća. Neki misle da su ta sredstva nešto što će dobiti i da će novac potrošiti kako žele i za to neće odgovarati. S druge strane imate one koji misle da je to ogromna papirologija koja je još i na engleskom i u principu im se ne da u to niti ulaziti. Ali na koncu, tu su oni koji kažu da nemaju sredstava, ali su svjesni da im se kroz programe, primjerice Agencije za mobilnost i programe EU, nudi barem dio sredstva da svoje ljude mogu poslati na edukaciju negdje u inozemstvo.

Mnogi odustaju upravo zbog uvriježenog mišljenja da je procedura komplicirana? Kako razbiti tu famu?
Papirologija za apliciranje, pogotovo za manje iznose sredstava, nije ništa kompliciranija od popunjavanja papirologije za dobivanje kredita, a poduzetnici znaju kako se to radi. Te aplikacije nisu toliko komplicirane, jer nije riječ o velikom novcu kao u strukturnim fondovima, ali potrebno se informirati. Agencija za mobilnost i programe EU zato ljudima stoji na raspolaganju za savjetovanje. Deset dana prije roka prijave, aplikacija se može uputiti na savjetovanje. Bitno je da poduzetnici nisu prepušten sam sebi već imaju nekoga da ih vodi u tome.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Što je sa strahom poslodavaca da će ih zaposlenik napustiti nakon što ulože u njegovo obrazovanje?
Nema jednostavnog recepta. Čak i da ih vežete ugovorom, oni ako nađu bolju šansu negdje drugdje, ispati im se otići. Ali, to je stvar inovativnosti i kreativnosti poslodavca kako da svog zaposlenika zadrže za sebe. Novac je bitan, ali ljudima je bitno i obrazovanje, kao i radna atosfera, mogućnost napredovanja. Postoje nematerijalni uvjeti koje zaposlenici trebaju imati da bi ostali kod poslodavca. To nije lako, to je veliki izazov za poslodavca. Poslodavci moraju raditi na lojalnosti zaposlenika, a to je dugotrajan proces.

Poticanje kreativnosti

Što mislite o pokušaju uvođenja poduzetništva u vrtiće?
Mislim da je to pozitivno. Potrebno je provoditi sustav razmišljanja u kojem se djecu uči kreativnosti, donošenju odluka i odgovornosti za te odluke te riziku. Već kroz mladu dob djeca trebaju naučiti da je dozvoljeno pogriješiti, jer poduzetništvo je i donošenje rizičnih odluka. U poduzetništvu vam nitko ne jamči sto posto zagarantiran uspjeh. Trebate se usuditi ući u neki posao. Nije bit djecu naučiti namicanju novca, već sistemima kako da budu kreativni, da stoje iza svojih odluka. Kroz projekte ih možete učiti o društveno odgovornosti, o recikliranju, štednji energije. Bit samog poduzetnika je i kako znati štedjeti, kako biti odgovoran u zajednici te kako pravilno i iz kojih izvora investirati, a to se sve može učiti od malih nogu.