Bezbrižnost kojom su pravnici usred vladine borbe protiv korupcije pristupili javnoj raspravi o nacrtu posebnog dijela novog Kaznenog zakona, koji bi po pravima novinara Hrvatsku vratio barem 20 godina unazad, neugodno je iznenadila glavne i odgovorne urednike vodećih hrvatskih medija. Prema nacrtu zakona, koji je objavio Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, kleveta bi se ponovo mogla kažnjavati zatvorom, i to do godine dana, a uz već postojeću uvredu uvelo bi se i novo kazneno djelo protiv ugleda i časti nazvano sramoćenje. To kazneno djelo ne bi morao dokazati navodni “osramoćenik” već novinar koji je prenio “tvrdnju koja može škoditi časti ili ugledu”.Glavni urednik 24sata Renato Ivanuš kaže da bi se zbog prijetnji zatvorom kod većine novinara mogla aktivirati autocenzura. “To što se u pisanje prijedloga promjena Kaznenog zakona nisu uključile novinarske udruge i medijske kuće pokazuje koliko je Ministarstvu pravosuđa i Vladi stalo do mišljenja onih koje bi se te promjene trebale najviše ticati”, kaže Ivanuš.

Novinar je kriv i za tuđe riječi
Mislav Šimatović, glavni urednik Nacionala kaže da predložene izmjene, posebno uvođenja instituta sramoćenja, zapravo predstavljaju ozakonjenje verbalnog delikta. “Stvar je, čini mi se, postavljena na način da je novinar kriv ukoliko ne dokaže suprotno”, kaže Šimatović. Tomislava Sila, glavna urednica portala Net.hr upozorava da povećem broju novinara i urednika, ako se prihvati “ovakva zakonska strahota”, prijeti optuženička klupa. “Sklonost hrvatskih političara i javnih osoba da traže naknadu za pretrpljene duševne boli je stara navada, a ovo će ih samo osokoliti u tome. Duševne će boli postati češće, boljet će jače, osjećat će se osramoćenima ukoliko zarez stavite na mjesto koje im ne odgovara”, smatra Sila. Iva Gačić, direktorica informativnog programa Nove TV, kaže da je jedno poštivanje standarda novinarstva a drugo ono što se predlaže nacrtom novog Kaznenog zakona. “Širenje odgovornosti na medije za ono što izrekne jedan od sugovornika u priči o nekoj trećoj strani svakako ne bi bila pozitivna praksa, budući da svi koji jednako uživamo pravo na govor trebamo biti svjesni i osobne odgovornosti za sve izrečeno”, upozorava Gačić. Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista pojašnjava da bi takav Kazneni zakon mogao donijeti do još većih problema u sudskoj praksi. “Ako ne postoji javni interes, novinar neće smjeti dokazivati istinitost tvrdnji koje je prenio a o svakom pojedinom sucu ovisi i definicija i poimanje javnog interesa, te slijedom toga i procjena je li opravdan”, naglašava Ogurlić.

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Darko Markušić upozorava da bi usvajanje takvog Kaznenog zakona imalo i financijske posljedice po hrvatske medije. “Takva regulativa povećala bi kratkoročno troškove zbog odlaska na sud i angažiranja odvjetnika, srednjoročno u ekstremnim slučajevima bi narušila i bilance izdavača jer bi u slučajevima zahtjeva za odštetom morali rezervirati značajne iznose”, kaže Markušić. Dodaje da bi tek u dugoročnoj perspektivi stvarni troškovi zbog takve regulacije mogli dovesti u pitanje i izlaženje pojedinog lista ili publikacije. “To bi se moglo dogoditi jer hrvatsko pravosuđe je još uvijek neopisivo sporo, osim u izuzecima kad se odlučuje po nalogu politike, i nemoguće je dobiti pravomoćnu presudu u roku kraćem od tri do pet godina”, pojašnjava Markušić. Ivan Lovreček, glavni urednik RTL Televizije, također vidi opasnost od većih zahtjeva za kaznenim progonom i povećanih troškova. “Ipak vjerujem da bi većina tužbenih zahtjeva išla za naknadom štete u građanskopravnim postupcima, slično kao i danas, pa da novi zakon ne bi u tom smislu predstavljao bitan direktan financijski utjecaj na medije”, kaže Lovreček.

Duševna bol je mamac
Đurđica Klancir, zamjenica glavne urednice T-portala ističe da je tretman tužbi protiv novinara u Hrvatskoj i do sada je bio vrlo neujednačen. “Postoje drastične razlike u presudama za navodno nanesenu ‘’duševnu bol’’ ili za klevetanje i činjenica je da je takva praksa bila mamac mnogim osobama o kojima se piše da dižu tužbe protiv medija”, ističe Klancir.

Posljedice

Tužbama izazvati bankrot
Stvarni troškovi nastali zbog takve regulacije mogli bi dovoditi u pitanje i izlaženje pojedinog lista ili publikacije, kaže Darko Markušić. Andreja Hudika, glavna urednica Index.hr-a nada se da se novim Kaznenim zakonom neće povećati financijska presija na medije. “I danas mediji dobivaju puno tužbi, s razlogom ili bez, a odštetni zahtjevi su puno manji nego ranije čak često i simbolični”.

Uvođenje instituta sramoćenja je ozakonjenje verbalnog delikta.
Mislav Šimatović, Nacional

Svi uživamo pravo na govor pa trebamo biti svjesni osobne odgovornosti za izrečeno.
Iva Gačić, Nova TV

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Zbog prijetnji zatvorom kod većine novinara mogla bi se aktivirati autocenzura.
Renato Ivanuš, 24 sata