Premda američke monetarne vlasti do sada nisu pokazivale previše sluha za želje i probleme svojih sugrađana, jer im to, drže analitičari, financijska tržišta vjerojatno ne bi oprostila, publiciranje rezultata vrlo zanimljive ankete koincidiralo je s pravom erupcijom optimizma na tržištima kapitala, upriličivši nesvakidašnji uvod u objavu ishoda lipanjskog sastanka FED-a. Naime, čak 65 posto Amerikanaca anketiranih ovoga tjedna suprotstavilo se (iz ovih ili onih razloga, ali bez obzira na političku orijentaciju) daljnjoj primjeni restriktivnije monetarne politike, priželjkujući skori završetak uzlaznog ciklusa ključnih kamatnih stopa. Svega 22 posto njih podržalo je pak nastojanja središnje banke da agresivnijim stavovima neutralizira inflacijske pritiske i osigura stabilan makroekonomski okvir koji bi omogućio dugoročno održiv gospodarski rast. No želje su očito jedno, a realnost nešto sasvim drugo, čega je itekako svjesna i većina investitora, koji drže posve zanemarivom vjerojatnost da se FED suzdrži od daljnjeg podizanja kamatnih stopa (na 5,25 posto, odnosno, najvišu razinu od svibnja 2001. godine). Pa ipak, zanimljiv mix događanja od početka je išao na ruku optimistima, od pozitivne izvedbe američkih dionica, potpomognute nekolicinom uvjerljivih poslovnih izvješća, pa do nastavka pozitivnog trenda na azijskim tržištima u razvoju, utemeljenog na percepciji ‘značajnog diskonta’ po kojem se trguje na rizičnijim tržištima. Čak su i tajvanski burzovni indeksi bilježili solidan rast vrijednosti, makar se odluka o povećanju kamatnih stopa tamošnje središnje banke (objavljena po zatvaranju trgovine) na 2,5 posto već neko vrijeme činila sasvim izvjesnom. Pridodamo li tome i optimistične prognoze brojnih analitičara, nimalo ne čudi da je monetarna politika odjednom skliznula u drugi plan, ustupajući mjesto vijestima sa korporativnog fronta.
U tom kontekstu valja spomenuti i redovitu anketu FactSheet Research Systemsa, prema kojoj se od 600 najvećih europskih kompanija (iz sastava Dow Jones Stoxx 600 indeksa) u ovoj godini u prosjeku očekuje rast dobiti od 11,4 posto, dok su se samo mjesec dana ranije te prognoze izražavale jednocifrenim brojkama. Ako i to nije dovoljno, evo još jedan, vrlo povoljan podatak.
Naime, isti izvor navodi kako su dionice na Starom kontinentu, mjereno spomenutim indeksom, u ovom trenutku najjeftinije u proteklih desetak godina, barem prema kriteriju P/E omjera, koji se za 600 najvećih kreće oko skromnih – 13. Tjedan dana kontinuiranog rasta terminskih cijena (koje su sve bliže aktualnom rekordu od 75,4 dolara iz travnja) na tržištu nafte učinio je korespondirajuća izdanja vrlo popularnima, o čemu možda najbolje svjedoči British Petroleum, koji je ostvario rast cijene dionica od 1,2 posto, iako su američki regulatori najavili podizanje tužbe, tvrdeći kako je britanska kompanija 2004. godine manipuliranjem cijena plina za kućanstva umjetno povećala troškove milijunima Amerikanaca. Kao i obično, među najuvjerljivijima su bili nordijski divovi Statoil (+2 posto) i Norsk Hydro (+1,8 posto), a za odličnu izvedbu metals & minerals sektora pobrinuli su se rudari, u prvom redu Xstrata i Rio Tinto, ubilježivši skok dionica od 2,5 posto. Predstavnici dotičnih sektora bili su zvijezde trgovine i u Aziji, te je Nippon Oil završio u plusu od 5 posto, dok je AOC porastao za 4,4, a Inpex za 3,5 posto.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu