Sveučilište u Zadru upravo je završilo natječaj za upis studenata za Poslijediplomski doktorski studij iz humanističkih znanosti, a glavna novina tog studija je da je besplatan. Kako kaže Nikola Vuletić, voditelj poslijediplomskog studija “Humanističke znanosti”, inicijativu za pokretanje besplatnog doktorskog studija pokrenula je prije nešto više od godinu dana skupina nastavnika s većeg broja humanističkih odjela Sveučilišta u Zadru, a Uprava je ideju objeručke prihvatila. Studenti, kojima će predavanja uskoro započeti, moći će tako birati između Filozofije, Filologije, Povijesti, Povijesti umjetnosti, Znanosti o umjetnosti, Arheologije, Etnologije i antropologije te Interdisciplinarne humanističke znanosti.

“Riječ je o studiju mentorskog tipa, što je uvriježeni model na mnogim sveučilištima u Europi, a koristi se i na nekim doktorskim studijima u Hrvatskoj, poput doktorskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za svakog polaznika, u okvirima utvrđenim osnovnom strukturom za svaki pojedini modul, mentor razvija individualni studijski program, prilagođen temi i potrebama istraživanja koje će dovesti do izrade i obrane doktorske disertacije. Individualni studijski program definira se za svaki semestar zasebno te je podložan ocjeni i odobrenju Vijeća mentora, a krajem semestra mentor i student sastavljaju izvješće o izvršenju individualnog studijskog programa. Nasuprot čvrsto strukturiranim doktorskim programima, s detaljno određenim sadržajem svakog predmeta i ispitima koji mogu, ali i ne moraju imati veze s temom disertacije, ovaj model stavlja naglasak na kreativno razvijanje individualnog programa istraživanja u suradnji mentora i studenta”, objašnjava Vuletić dodavši kako jedan mentor u istom trenutku može raditi s najviše tri studenta. Rad mentora u ovakvom je modelu ‘pro bono’, jedino se naplaćuje obrana doktorske disertacije.Profesori koji su Upravu iznijeli ideju o mentorskom studiju, vodili su se, kažu, mišlju da samo kombinacija kvalitetnog mentora i kvalitetnog kandidata koji se međusobno razumiju i žele raditi zajedno može dovesti do kvalitetnog rezultata. “Ne tvrdimo da će svi mentori i svi kandidati odgovarati postavljenom idealu, no to je u konačnici pitanje akademskog poštenja svakoga od nas. Naša su iskustva pokazala da dominantan model doktorskih studija u Hrvatskoj nepotrebno produžuje formativno razdoblje, a zapostavlja istraživačko poslanje doktorskih studija te da je, uzevši u cjelini, teško usporediv sa studijima u razvijenijim akademskim sredinama europskog kontinenta”, zaključio je Vuletić.