EN DE

Kompanije zbog krize postaju kreativnije i više okrenute korisnicima

Autor: Bernard Ivezić
06. listopad 2010. u 14:30
Podijeli članak —

Kriza je prisilila kompanije da se okrenu svojim temeljima. Kreativni menadžment, poboljšavanje korisničke službe i operativna robusnost prioriteti su većine od preko 1.500 lidera svjetskih korporacija koje dolaze iz 60 država i djeluju u 33 industrije. Kako tvrdi Ragna Bell iz IBM-ovog odjela za usluge, dvije trećine korporacija osjeća nesigurnost ne samo u tržišnim uvjetima već na svim razinama poslovanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Kreativni menadžment koji poduzima rizike i prihvaća tehnologiju, uzima u obzir nove načine komuniciranja s korisnicima i klijentima kao što su Facebook i Twitter, te koji pojednostavljuje procese i proizvode ili ih barem čini jednostavnima za korištenje – zajedničke su značajke onih šest posto kompanija koje se uspješno nose sa globalnom krizom”, istaknula je Bell.

Kriza je prisilila kompanije da se okrenu svojim temeljima. Kreativni menadžment, poboljšavanje korisničke službe i operativna robusnost prioriteti su većine od preko 1.500 lidera svjetskih korporacija koje dolaze iz 60 država i djeluju u 33 industrije. Kako tvrdi Ragna Bell iz IBM-ovog odjela za usluge, dvije trećine korporacija osjeća nesigurnost ne samo u tržišnim uvjetima već na svim razinama poslovanja.

“Kreativni menadžment koji poduzima rizike i prihvaća tehnologiju, uzima u obzir nove načine komuniciranja s korisnicima i klijentima kao što su Facebook i Twitter, te koji pojednostavljuje procese i proizvode ili ih barem čini jednostavnima za korištenje – zajedničke su značajke onih šest posto kompanija koje se uspješno nose sa globalnom krizom”, istaknula je Bell.

Direktor IBM-a Hrvatska Krešo Perica kazao je na otvaranju osmog IBM Foruma u Splitu da njegova kompanija živi takav pristup. Perica navodi da je IBM još u prošlom stoljeću prepoznao svoje kompetencije i naglasak stoga stavio na intelektualni kapital, patente i istraživanja i razvoj, a ne na sirovine.

“Time je nastala budućnost kakvu već danas poznajemo koja je dovela do proizvodnje električne pisaće mašine, superračunala i rješenja za pametni planet. Danas pričamo upravo o pametnom planetu koji pomaže kompanijama da stvore nove prilike za rast kroz pretvaranje informacija koje koriste i koje ih okružuju u znanje”, tvrdi Perica.

Prema mišljenju sudionika IBM Foruma, kojih je više od 300 iz javnog i privatnog sektora iz Hrvatske, drugi najvažniji pokretač promjena u gospodarstvu u ovom trenutku je tehnologija. Taj se podatak podudara s mišljenjem čelnika svjetskih korporacija koji tehnologiju smatraju drugim najvažnijim čimbenikom koji utječe na njihov biznis izvana, odmah iza tržišnih prilika. Usporedbe radi, tehnologija je do prije šest godina bila šesti vanjski čimbenik koji je utjecao na poslovanje.

Ragna Bell dodaje da je kriza ubrzala globalni pomak ekonomske moći iz trenutnih svjetskih lidera u zemlje BRIC-a te istočnu Europu. “Posebno je zanimljivo da nije riječ samo o tome da novi igrači kao što su Brazil, Indija i Kina generiraju novu potražnju već stvaraju i nove inovacije čime ozbiljno konkuriraju zapadnim državama. Zato su najrazvijenije države svijeta pojačale svoju regulativu, a čak 87 posto čelnika velikih korporacija očekuje da će se taj trend nastaviti u idućih pet godina”, kaže Bell.

Zato je, pojašnjava, glavni čimbenik za ocjenu kvalitete menadžera postala njihova kreativnost. To je pokazalo IBM-ovo istraživanje, ali s tim se slaže i dvije trećine okupljenih na IBM Forumu. Uz to, više od polovice okupljenih ističe da su druge dvije najvažnije kvalitete novih korporativnih lidera integritet i u nešto manjoj mjeri razmišljanje koje je globalno. Bell dodaje da prilika za nove poslove i unapređenje poslovanja ima posvuda te da su neke od tih prilika danas vrlo očite.

“Kompanije mogu razviti bolje i jednostavnije proizvode u suradnji sa svojim korisnicima. Na Facebooku se nalazi 500 milijuna ljudi što je sto puta više nego što Hrvatska ima stanovnika, a Twitter mjesečno posjeti 95 milijuna ljudi. Ti novi servisi omogućuju da se jeftino i brzo dođe do mišljenja korisnika”, zaključuje Bell.

Autor: Bernard Ivezić
06. listopad 2010. u 14:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close