Sporadične provokacije koje s vremena na vrijeme stižu iz Sjeverne Koreje rijetko kada prođu neopaženo na svjetskim financijskim tržištima, pa tako niti najava testiranja dalekometnih balističkih projektila nije ostavila investitore ravnodušnima. Posebno osjetljivi bili su ulagači u najbližem susjedstvu, iskazujući zamjetnu nervozu intenziviranjem diplomatskog rata na relaciji Washington – Pyongyang, zbog čega su japanski burzovni indeksa i jučer zaglavili na negativnom teritoriju, pritisnuti usput i tjeskobom koju izazivaju najnovije izjave kineskih dužnosnika, odlučnih da pod svaku cijenu domaćeg gospodarstvu osiguraju uvjete za soft landing. Pritom je i nešto oštrija retorika japanskih monetarnih vlasti, na temelju koje se stječe dojam kako je skori zaokret u monetarnoj politici jednostavno neminovan, još više pokvarila raspoloženje ulagača, čije je pesimistične reakcije moguće opravdati i blagom korekcijom na Wall Streetu. No paralelno s klizanjem azijskih dionica, prijeteće najave iz Sjeverne Koreje oživjele su pak tržište plemenitih metala, zaustavivši korekciju cijena, sukladno uobičajenom scenariju kojim se zlato (kao najpoznatiji instrument tržišta) pretvara u safe heaven u vrijeme izraženih geopolitičkih tenzija. Makar status ‘sigurnog zaklona’ ovoga puta nije donio značajniji rast cijena među metalima, takvom razvoju događaja poprilično su se obradovali rudari, upriličivši zanimljiv preokret nakon neuvjerljivog početka tjedna, a daleko ispred ostalih bio je Anglo American, s rastom cijene dionica od 2,3 posto. No to ipak nije bilo dovoljno i za pozitivnu izvedbu europskih burzovnih indeksa, oslabljenih činjenicom da je news-flow iz korporativnog sektora jučer bio poprilično tanak, te upornom fiksacijom tržišta u pogledu budućih poteza središnjih banaka. Zbog čega nije teško pretpostaviti da svibanjski skok njemačkog indeksa proizvođačkih cijena od 6,2 posto godišnje (najviše u posljednje 24 godine) nije naišao na odobravanje investitora, a nimalo ne čudi niti podatak da su među najvećim gubitnicima bile dionice u Stockholmu (OMX indeks je bio u minusu od 1 posto), nakon što je iz Riksbank stiglo priopćenje o (očekivanom) povećanju ključnih kamatnih stopa (na 2,25 posto).

Još jedan uteg po kretanje kontinentalnih burzovnih indeksa bila je negativna izvedba naftaša, oslabljenih padom cijena WTI sirove nafte ispod razine od 69 dolara, pa dobitnika među dionicama naftne industrije jednostavno nije bilo, a gubici u sektoru su se kretali od benignih 0,4 posto za ENI, do visokih 2,6 posto minusa za Norsk Hydro. Deutsche Boerse je predstavila izmijenjenu ponudu za preuzimanje Euronexta, koja sadrži dodatne koncesije dioničarima zabrinutima zbog koncentracije moći u Frankfurtu, no na njihovu žalost, financijski uvjeti nisu promijenjeni. Međutim, zbog pada cijena dionica New York Stock Exchange, ponuda regionalnog rivala je ipak nešto povoljnija, te je DB bila u plusu od 0,5 posto, dok je Euronext zabilježio pad dionica od 2 posto. Veolia je, odustavši od pokušaja preuzimanja građevinskog diva Vinci (-0,3 posto), zaradila pozitivne preporuke brokera, a time i rast dionica od 2,7 posto, a optimističnim recenzijama su se okoristili i HVB i UniCredito, ostvarivši rast cijene dionica od 2,5 odnosno, 1,3 posto.

Farmaceuti ipak bolje prošli
Suprotno prevladavajućem trendu, etiketom ‘defenzivnog sektora’ okoristili su se predstavnici farmaceutske industrije, kao što su AstraZeneca (+1,2 posto) i Stada Arzneimittel (+1,4 posto), makar je u ovom slučaju bilo i iznimki. U slučaju Elana (-3,7 posto), zvono za uzbunu bile su izjave američkih partnera iz tvrtke Biogen Idec, koji su najavili pažljivu reviziju lijekova u eksperimentalnoj fazi, kako se ne bi dogodila repriza epizode Tysabri (nuspojave sa smrtnim posljedicama).