Stroge grčke mjere proračunske štednje ovaj će se tjedan naći na testu Europske unije, Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Prema pisanju Bloomberga, EU i MMF između srijede i petka odlučit će o odobravanju druge tranše od devet milijardi eura iz trogodišnjeg paketa pomoći vrijednog 110 milijardi eura.

Prema tvrdnjama ekonomskih analitičara, može se očekivati da će zajednička misija pod europskim vodstvom pohvaliti grčki napredak, ali i upozoriti da treba učiniti dodatne napore. No, pitanje je koliko još ima prostora za daljnje mjere štednje. Vlada premijera Georgea Papandreua već je povećala poreze, srezala plaće i reformirala mirovinski sustav. Uz štrajkove i prosvjede javnosti, proračunski je deficit u prvih šest mjeseci pao za 45 posto. Kvalificiranje za drugu tranšu mogla bi omesti samo recesija. “Grčka implementira strukturne reforme koje se zahtijevaju”, rekao je za Bloomberg Ben May, ekonomski analitičar u londonskoj Capital Economics. Dodaje kako malu zabrinutost može izazvati procjena grčke vlade o rastu BDP-a 2012. godine što bi se moglo pokazati preoptimističnim. Grčki ministar financija George Papakonstantinou prošli je mjesec izjavio kako ne sumnja kako će “Trojka” – kako u Grčkoj nazivaju EU, MMF i ECB – odobriti Ateni drugu tranšu pomoći. Prema njegovim procjenama, Grčka bi ove godine čak mogla nadmašiti plan smanjenja proračunskog deficita s prošlogodišnjih 13,6 na 8,1 posto BDP-a. Procjene o ovogodišnjem padu BDP-a za četiri posto grčki je rizničar nazvao “vrlo pesimističnima”.

No, grčki gospodarstvenici upozoravaju vladu da bi se trebala više fokusirati na rast gospodarstva, a ne na mjere štednje.”Ako ne rastete, nemate budućnosti. Vlada mora objaviti neke mjere koje će potaknuti ekonomiju”, kazao je Doros Konstantinou, čelnik grčke podružnice Coca-Cole.Znakovi da mjere štednje za sada funkcioniraju potaknuli su i grčko tržište kapitala. Od početka srpnja dionički je indeks Atenske burze ASE ojačao za 20 posto. Najviše su skočile dionice tamošnjih banaka koje drže i najveći udio grčkih državnih obveznica. Vrijednost dionica druge najveće banke, EFG Eurobank Ergasias, porasla je prošli mjesec za 70 posto. Dionice Alpha banke i banke Piraeus skočile su za 50 posto. Ipak, traženi prinos investitora na grčke obveznice i dalje ne opada značajnije što Grčkoj zaduživanje na tržištu čini neodrživim. Spread za grčke obveznice i dalje kreće na razini od 7,5 posto. To je čak pet puta više od spreada između španjolskih i njemačkih obveznica koje se uzimaju kao mjerilo.