Onaj tko je prije godinu dana imao dovoljno hrabrosti i odlučio štedjeti u švicarskim francima, danas ima prilično razloga za zadovoljstvo.

Ako se kao primjer uzme osoba koja je krajem lanjskog srpnja u neku od domaćih banaka položila 10.000 franaka i oročila ih na godinu dana, zbog tečajne razlike taj joj je novac donio gotovo 11 posto prinosa ako se pretvori u kune. Ako se nadoda i kamatna stopa od prosječnih 1,5 posto, pa se sve to umanji čak i za prošlogodišnju stopu inflacije od 2,4 posto, depozit u švicarskim francima, ako se preračuna u kune, realno je narastao vrlo solidnih 10 posto. Za usporedbu, na izrazito volatilnom i riskantnom domaćem dioničkom tržištu, u istom se razdoblju, uzima li se CROBEX indeks kao mjerilo, moglo realno zaraditi tek jedan posto. Švicarski franak, koji je građanima zaduženima u toj valuti sve omraženiji, postao je vrlo zgodna prilika za štednju. Tako misli i Tomislav Ćorić s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. “Kako su oni koji su zaduživali u ‘švicarcima’ potonuli, tako su oni koji su štedili profitirali. To je vjerojatno najbolja opcija koja se može ostvariti na konzervativnom načinu ulaganja kao što je oročena štednja”, smatra Ćorić. Ipak, upozorava da se radi o kratkoročnom efektu. “Na dugi bih rok, u pravilu, štedio samo u nacionalnoj valuti, odnosno euru kao stranoj”, ističe Ćorić.

Visoka euriziranost
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke, smatra kako štednja i zaduživanje u francima podrazumijeva i preuzimanje valutnog rizika. “Domaće gospodarstvo krasi visok stupanj euriziranosti. Također, uzimajući u obzir dosadašnju tečajnu politiku HNB-a, ali i ulazak Hrvatske u EU i eurozonu u dogledno vrijeme, za naše je građane najsigurnije štedjeti u domaćoj valuti ili eurima”, poručuje Šantić. Njegovu opreznost dijele i ostali građani. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti u švicarskim francima u domaćim bankama ne prelaze 1,5 milijardi kuna što je tek 0,6 posto svih depozita. Za usporedbu, krediti u francima i oni vezani uz franke čine više od 13 posto ukupno odobrenih kredita u domaćem bankovnom sustavu. I podaci iz pojedinačnih banaka govore u prilog tezi da građani zaziru od štednje u švicarskim francima i više preferiraju euro.

Manje od jedan posto
Iz Zagrebačke su banke poručili kako je oročena štednja u švicarskim francima u toj banci stabilna i nisu primjećene značajnije oscilacije tijekom proteklih godinu dana. “U ukupnoj oročenoj štednji, udio štednje u francima iznosi nešto manje od jedan posto, u američkom dolaru oko četiri posto, a u euru 83 posto”, ističu u Zabi. Udio štednje u švicarskoj valuti od svega jedan posto bilježe i u Raiffeisen banci. Štednja u euru zauzima visokih 90 posto, a u dolaru između osam i devet posto, tvrde u RBA i dodaju kako ne bilježe pojačan interes građana za štednju u “švicarcima”. Nešto detaljnije podatke odlučili su dati u Erste banci iz kojih je vidljivo da je euro, kao valuta štednje, popularniji i od kune. “Klijenti se češće odlučuju na štednju u devizama i to uglavnom u eurima. Tako krajem lipnja u strukturi štednje građana dominiraju devizni depoziti s udjelom od preko 78 posto. Gotovo 19 posto odnosi se na štednju u kunama, a oko 3 posto čine kunski depoziti s valutnom klauzulom”, ističu u Ersteu.

Bez rasta interesa
Od spomenutih ukupnih deviznih depozita, u Erste banci preko 91 posto čini štednja u eurima, dok je ostatak raspoređen na štednju u američkim dolarima, švicarskim francima i ostalim valutama. “U posljednjih godinu dana nije zabilježen povećani interes za štednju u švicarskim francima tako da se udio te štednje zadržao na istoj razini od oko 0,9 posto u ukupnoj strukturi depozita građana”, naglašavaju u toj banci. “Od izbivanja krize nalazimo se u razdoblju pojačane napetosti na svjetskim financijskim tržištima, koja vodi i izraženijoj volatilnosti na svjetskim deviznim tržištima, a takvi trendovi će se zadržati još nekoliko godina. Nadalje, kada govorimo o štednji u francima moramo znati da su kamatne stope na depozite u ‘švicarcima’ na tržištu uglavnom manje nego za depozite u eurima, i kunama, što svakako valja uzeti u obzir prilikom donošenja odluka”, ističe Zdeslav Šantić.

Niske kamate
Domaće banke trenutno uistinu nude vrlo niske kamate na štednju u švicarskoj valuti. Na 10.000 franaka oročenih na godinu dana kamatna se stopa kreće između 1,2 i 1,8 posto, ovisno o banci. Na oročenih dvije godine kamatna stopa ne prelazi dva posto. Za ilustraciju, oročavanje 10.000 eura na godinu dana donosi godišnju kamatnu stopu od prosječnih 3,5 posto, a na dvije godine i do 4,5 posto. I štediše i dužnike u narednom razdoblju očekuje daljnje jačanje franka, nekima na užas, a nekima na zadovoljstvo. “Treba biti svjestan i dalje prisutnih rizika unutar eurozone poput mogućnosti da Grčka tijekom sljedeće godine zatraži reprogram dugova, što bi poguralo euro na još nižu razinu”, kazao je Šantić. Dodaje kako švicarska središnja banka mora biti pažljiva kod budućih deviznih intervencija. “Kroz dosadašnje devizne intervencije u sustav su ubrizgali značajnu količinu franaka te su kamatne stope na tržištu izuzetno niske. Ukoliko ojačaju inflatorni pritisci u Švicarskoj, tada će središnja banka morati usmjeriti svoje aktivnosti primarno prema smanjenju količine te ‘poskupljenju’ novca, bez obzira na daljnje aprecijacijske pritiske na franak i pad izvozne konkurentnosti”, zaključio je Šantić.

Procjene

Prilika još neko vrijeme
Prilika za zaradu na tečajnim razlikama švicarske valute potrajat će još neko vrijeme. “Većina procjena ukazuje na daljnje jačanje švicarskog franka u odnosu na jedinstvenu europsku valutu u narednih godinu dana. Pojedine procjene tako ukazuju da bi tečaj eura i franka mogao zabilježiti pad do razina od 1,20 do 1,25 franaka za euro u narednih godinu dana”, procjenjuje Zdeslav Šantić, ekonomist SG-Splitske banke.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate