Od 100 dionica najvećih njemačkih kompanija koje kotiraju na frankfurtskoj burzi, samo se jedna tijekom jučerašnje trgovine domogla pozitivnog teritorija, odražavajući paničnu rasprodaju koja je na trenutke poprimala razmjere prave katastrofe, donijevši europskim burzovnim indeksima dvocifreni pad vrijednosti u svega nešto više od mjesec dana. S obzirom da najnoviji kaos na svjetskim tržištima kapitala opet vuče korijene sa utjecajnog Wall Streeta (pad S&P 500 indeksa na najnižu razinu u posljednjih sedam mjeseci), nimalo ne čudi da apsolutna dominacija pesimista nije zaobišla niti najudaljenije kutke planeta, a osim već posve uobičajene drame na tržištima u razvoju, najgore su prošli Sydney i Tokyo, gdje su burzovni indeksi ubilježili najveći bodovni pad još od terorističkih napada na New York u rujnu 2001. godine. Inače, najnovijim razvojem događaja, MSCI Emerging Markets indeks je u nešto više od mjesec dana izgubio čak četvrtinu svoje vrijednosti, jasno oslikavajući intenzitet korekcije koja je u potpunosti zasjenila (i anulirala) sasvim solidnu izvedbu iz prvog kvartala ove godine.
Da stvar bude još zanimljivija, sve to dogodilo se uoči same objave konkretnih brojki (podataka o kretanju inflacije u SAD-u i Eurolandu), isključivo na krilima pooštrene retorike kreatora monetarne politike, koji su svojim izjavama dobrano isprepadali investitore i zasigurno snose najveću krivicu za masovnu likvidaciju, šireći strah od drastičnog povećanja ključnih kamatnih stopa. Pomalo neočekivano, cijelom tom društvu se pridružio i Mervyn King, guverner Bank of England, očito isprovociran najnovijim izvješćem državnih statističara, odnosno, skokom stope inflacije na najvišu razinu u posljednjih sedam mjeseci (2,2 posto na godišnjoj razini), što je, čini se, bila samo kap koja je prelila čašu.

A takvim odnosom snaga prve su se na listi za odstrel našle dionice koje u usporedbi s početkom godine još uvijek slove kao dobitnici. To se ponajprije odnosi na dionice rudarskih kompanija (čiji rast, unatoč kontinuiranoj likvidaciji, u promatranom razdoblju seže i izvan 20 posto), za koje ionako jučer nije bilo spasa, nastavkom korekcije na tržištu metala. Naime, cijena zlata se, po prvi puta u posljednja dva mjeseca, spustila ispod ključne psihološke razine od 600 dolara po unci, dok se cijena bakra privremeno spuštala i ispod granice od 7.000 dolara po toni, dodatno ohrabrivši prodavatelje, koji su se u prvom redu okomili na Antofagastu (jednog od najvećih svjetskih proizvođača bakra). Rezultat je bio dnevni pad cijene dionica od 7,4 posto, a identičan je pad ubilježio i Euronext, zahvaljujući padu dionica New York Stock Exchange, odnosno, ponudi za preuzimanje koja podrazumijeva kombinaciju gotovinske isplate i zamjene dionica. Istodobno, Deutsche Borse i London Stock Exchange su se našli u minusu od 4,9 posto. Poveće su gubitke, paralelno s rudarima, uknjižile i čeličane, kao i Bayer i Merck, dvojica takmaca koji se natječu za kontrolu nad Scheringom (+0,9 posto), dionicom s početka priče – jedinim dobitnikom u sastavu DAX 100 indeksa.
Među najvećim stradalnicima u Aziji bila su izdanja hi-tech sektora, koja je predvodio LG.Philips LCD (pogođen negativnim recenzijama analitičara), s minusom od 13 posto, a pratili su ga izravni konkurenti, Sharp (-7 posto) i Samsung (-4 posto). Znatno manju štetu pretrpjeli su europski sektorski lideri, Od ono malo dobitnika valja još istaknuti Vinci (+0,5 posto), građevinskog diva kojeg najnovije glasine također smještaju u kontekstu potencijalne akvizicije, za koju su navodno zainteresirani Veolia (-3,8 posto) i Abertis (-3 posto).

Emporiki Bank kao svijetla točka
Na Starom kontinentu jednu od vodećih uloga, naravno, u negativnom kontekstu, igrale su dionice financijskih institucija, s izuzetkom grčke Emporiki Bank. Cijena dionica potonje porasla je za 5,1 posto, nakon što je francuska Credit Agricole najavila ponudu za stjecanje većinskog vlasničkog paketa, opovrgavajući time špekulacije koje su kao potencijalnu metu označile britansku banku Alliance & Leicester (-5,6 posto).