Malo se zna o planu koji nova Uprava Optima telekoma ima za revitalizaciju poslovanja kompanije pritisnute s milijardu kuna dugovanja zbog kojih je i revizor Deloitte izrazio zabrinutost. No tržište, čini se, vjeruje novoj Upravi. Na njezinu je čelu sada većinski vlasnik Matija Martić, a desna ruka mu je Marijan Hanžeković koji sjedi u Nadzornom odboru. Dionica Optime je nakon tih kadrovskih promjena višemjesečno klizanje zamijenila rastom. U deset dana poskupila je 8 posto i u ponedjeljak je vrijedila 28,96 kuna. U intervjuu za Poslovni dnevnik Matija Martić otkriva novu politiku Optime.

Zašto ste ušli u Upravu?
I prije sam sudjelovao u odlučivanju, ovako se taj proces skratio. Smatram da moram bitno pridonijeti nastavku priče o implementaciji svih Optiminih usluga na tržištu.

Kako to planirate provesti?
Optima telekom je najveći fiksni alternativni operater u Hrvatskoj, kako po broju privatnih i poslovnih korisnika, tako i po visini prihoda. Na tržištu smo odmah iza Hrvatskog telekoma. Moj zadatak je dodatno ojačati percepciju i doživljaj Optime kao najvećeg i najkvalitetnijeg operatora. Ponuda je kvalitetna, u nju se investira i konkurentna je, ali njezina percepcija nije adekvatna tome.

Gdje vidite prostor za rast kad tržište pada?
Pad nije izazvalo zasićenje tržišta već znatan pad cijena korištenja usluga, što su korisnicima omogućili upravo alternativni operateri predvođeni Optimom. Unutar fiksne telefonije doći će do smanjenja korištenja govorne usluge, ali će doći i do daljnje ekspanzije brzog interneta i drugih s njim povezanih servisa poput OptiTV-a, naše digitalne televizije.

Kako je prošlo prvih šest mjeseci?
Zadovoljan sam, a do kraja godine bit će još bolje. No prave rezultate očekujem u idućoj godini. Osmislili smo plan investicija sukladan financijskim mogućnostima. Optima više neće preferirati zaduženja već neke druge oblike pribavljanja financijskih sredstava koji nisu kredit. Smatram da je svako zaduživanje skupo, posebno danas, ali ako se novac posuđuje bez plana povrata sredstava, onda se srlja u propast.

Znače li vaš i dolazak Marijana Hanžekovića da se Optima priprema za prodaju? Navodno interesa ima u Vipnetu i Telekomu Slovenije?
Marijan Hanžeković je drugi pojedinačno najveći privatni dioničar Optime i logično je da uđe u NO. Meni je drago što je prihvatio naš poziv. Optima telekom zasad neće u prodaju. Za takvu mogućnost treba stvoriti preduvjete, a primarni je pozitivan financijski rezultat. Tek tada će priča o strateškom ulagaču imati smisla jer je partner iz industrije puno kvalitetnije rješenje od financijskog ulagača. Razgovora u tom smislu je bilo i neke velike tvrtke su bile zainteresirane, ali nijedan razgovor ne bih opisao pregovorima jer do te razine se nije išlo. U međuvremenu se do novca može doći drukčije, kroz dokapitalizaciju ili nove javne ponude.

Jeste li u tome limitirani rokovima?
Moramo pratiti naše investicije koje nisu male i one su naš jedini ograničavajući čimbenik. Zasad nema čvrstih rokova. Optima se ne oslanja primarno na nova sredstva, već restrukturira poslovanje tako da u odnosu prihoda i rashoda dođe do prevage prihoda. I to ćemo riješiti.

Kako ćete rezati troškove?
To radimo svakodnevno. Režemo troškove na razini tehnologije, najma vodova od HEP-a, HŽ-a, autocesta, HT-a i drugih. U velikoj mjeri nam to i uspijeva. U posljednje dvije godine samo jednom stavkom iz najma tehničke opreme srezali troškove sa 750.000 kuna godišnje na oko 80.000 kuna.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Hoće li biti otpuštanja?
Unatoč krizi ove godine nismo smanjili ni plaće ni broj radnika. Prošlih godina je provedeno restrukturiranje u tom smislu i sad smo dobro ekipirani.

U kojoj valuti ste zaduženi?
Naše obveznice i gotovo sva dugovanja su u kunama i nisu vezani na druge valute pa bi eventualna devalvacija kune nama imala zanemariv efekt.

Hoćete li izdvajati još neke segmente poslovanja kao što ste to napravili s Optima directom?
Optima direct je tvrtka kći koja ima više zaposlenika od tvrtke Optima telekoma te već dvije godine posluje pozitivno. Član Uprave za prodaju i marketing Damir Bokšić prešao je voditi tu tvrtku koja prodaje naše usluge rezidencijalnim korisnicima i pruža tehničku podršku. No “outsourceing” nam ne treba pod svaku cijenu jer to može imati velikih posljedica. Neki na tržištu “outsourceaju” svoju vlastitu kuhinju, čime dopuštaju da se njihova “trpeza” preprodaje konkurenciji. To nije oportun potez. Optima ima u nekim segmentima više kompetencija nego neki predstavnici tehnoloških kompanija u Hrvatskoj. To je naša politika. Poznati smo kao operater koji ima kvalitetna rješenja, za što nam trebaju kvalitetni kadrovi.

Što očekujete od reforme javne nabave u koju je ušla država?
Ne znam hoće li država uistinu krenuti u tu reformu. No očekujem da država krene s poštenim javnim natječajima i da poštuje njihove rezultate. Tako bi osigurala mnogo radnih mjesta i uštedjela mnogo novca. Na takav transparentan način bi potaknula razvoj tvrtki poput Optima telekoma, koje su nastale kao domaće “greenfield” investicije i otvorile izravno i neizravno oko tisuću novih radnih mjesta.

Kako tumačite to što jedan dio tih reformi uključuje i pretvaranje Fine u novi državni telekom?
Fina nije državni telekom, već organizacija koja se bavi financijskim posredovanjem. To znači da bi se bez provođenja bilo kakvog postupka javne nabave, a vezano na Vladinu odluku da Fina poveže sva tijela državne uprave u jednu telekomunikacijsku mrežu, unaprijed iz tržišne utakmice isključili Optima telekom i drugi operateri. Fini za takav posao legitimitet leži jedino u činjenici da je u većinskom vlasništvu države. No to je preslab argument ako smo se već opredijelili na fer i konkurentu tržišnu utakmicu. Inače, država je najveći korisnik telekomunikacijskih usluga i sladak je zalogaj svakom tržišnom takmacu. HT je do sada na pružanju usluga državi ostvarivao ekstraprofite i sigurno je da bi svaki operater pronašao interes odraditi taj posao, zadovoljivši se samo profitom.

Kako ćete se širiti i što ćete ponuditi poduzetnicima?
Širit ćemo se i u rezidencijalnom i u poslovnom segmentu slijedeći svjetske trendove gdje je omjer između njih 70:30. Kao što smo lider među alternativnim operaterima za građane, tako smo lider u poslovnom segmentu. Tu ćemo poziciju ojačati širenjem ponude. Radimo na razvoju manjih servisa koji se nekim operaterima možda ne isplate. Zasad ne bih govorio o proizvodima, ali mogu reći da ih planiramo ponuditi do kraja godine.

HT je kupio IT tvrtku Combis. Kako ćete im konkurirati?
Optima od prvog dana nudi usluge koje predstavljaju sinergiju IT-a i telekomunikacija te smo u tom smislu predvodnik na tržištu. Jedna takva usluga je Centrex koju smo ponudili prije pet godina. Osim toga u okviru Optima grupe već imamo vlastitu IT tvrtku.

Zaustaviti lobističke pritiske na regulatora

Jeste li zadovoljni regulacijom telekomunikacijskog tržišta?
U kratkom roku je prijeđen određen put i ja ga ne bih opisao negativno jer bi u konačnici trebao dati dobre rezultate. Činjenica je ipak da bi regulator trebao biti oslobođen pritisaka raznoraznih lobija iz branše i iz dijelova vlasti. Postoje pritisci da se pod svaku cijenu uvode određene tehnologije koje bi minorizirale postojanje alternative i shodno tome prava na tehnologiju. Svaka nova tehnologija koja se uvodi mora biti dostupna svima po adekvatnoj cijeni. Poznato je koliko stoji investicija u optiku i koji je rok da bi se ona isplatila. Tu bi cijene najma optičkih kapaciteta kod dominantnog operatera trebale biti tvrđe regulirane.

Koji su prema vama gorući problemi u regulaciji tržišta?
Sada je ključan problem optika do kuće, takozvani FTTH. HAKOM je organizirao radnu skupinu, čiji je cilj da taj problem riješi. Nažalost, postoji tendencija po kojoj bi veleprodajna cijena korištenja te tehnologije bila veća od maloprodajne, što je protivno načelima tržišnog natjecanja.