Sektor privatnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u blagom je padu. Pedeset vodećih tvrtki iz tog je sektora u 2009. godini ostvarilo 394 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je za 3,92 posto manje nego godinu dana prije kada su prihodi iznosili oko 410 milijuna kuna. Vodeći na tržištu po prihodima je Vern, koji je lani imao 43,9 milijuna kuna prihoda. No “vernovci” tvrde da je pravo stanje još i optimističnije. Naime, Vern je u ožujku 2009. godine preuzeo Zagrebačku školu za menadžment, koja je na našoj listi na 13. mjestu.

Spajanje škola
“Postupak pripajanja naših institucija je u tijeku, a poslovni i akademski sustavi u potpunosti su objedinjeni te zbog toga smatramo da bismo trebali biti prikazani kao visokoobrazovni subjekt (sa zbrojenim pokazateljima). Ovom akvizicijom Vern je prošle godine realizirao rast za više od 20 posto, što je bio jedan od ciljeva ove operacije. U 2009. godini Zagrebačka škola menadžmenta, kao dio Vernove grupacije, ostvarila je prihod od 8,6 milijuna kuna, pa je slijedom navedenoga prihod Verna u 2009. godini iznosio 52,5 milijuna kuna”, poručuju iz Verna te dodaju da su obje tvrtke ukupno lani zapošljavale 81 osobu. Osim Verna i dva sljedeća mjesta zauzimaju tvrtke koje se bave visokim obrazovanjem, Zagrebačka škola za ekonomiju i menadžment te Visoka poslovna škola Libertas. Prema podacima tvrtke Avidus, Libertas je posljednje dvije godine na uvjerljivome prvome mjestu po profitu.

I vrtić među najuspješnijima
Samo je u 2009. bruto dobit Libertasa iznosila gotovo 16,2 milijuna kuna, što predstavlja povećanje u odnosu na 2008. od devet posto. Istodobno je ukupan prihod Libertasa porastao sa 22,7 milijuna kuna u 2008. na 27 milijuna kuna lani. Osim tvrtki koje se bave visokim obrazovanjem, na ljestvici su i centri za informatičku poduku. Najviše je rangirana Algebra, koja također u svojoj ponudi ima dio programa za visoko obrazovanje, ali su specijalizirani za informatičke obrazovne programe i specijalizacije. Ivora Škola informatike, koja surađuje Cambridgeom od 2008. godine, prošle je godine ostvarila rast od gotovo 12 posto, dok je njihova dobit u godinu dana porasla za čak 209,5 posto. Od svih 50 tvrtki najveći rast bruto dobiti u 2009. bilježi Trinom koji se specijalizirao za pripreme maturanata za polaganje državne mature, odnosno do ove godine za pripreme za razredbene ispite na fakultetima. Na visokom 11. mjestu smjestio se Dječji vrtić “Didi”, koji je prvi među centrima za odgoj mališana. Didi danas ima sedam objekata, osamdeset zaposlenih i 600 djece, korisnika raznih programa.

Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća Verna

Privatno obrazovanje je društveno osjetljiva tržišna kategorija, u kojoj isključivo profitno orjentirani poslovni subjekti ne postižu uspjeh na dugi rok. Zahvaljujući nekolicini izrazito kvalitetnih i uspješnih privatnih visokih učilišta, privatno visoko obrazovanje potpuno se afirmiralo u sustavu i postiže izvrsne rezultate. Čak i u vremenu krize i recesije Vern bilježi značajan rast u svim segmentima djelovanja, kako akademskom tako poslovnom i institucionalnom. Sektor je još uvijek opterećen neodrživo velikim brojem subjekata upitne kvalitete i rezultata, ali pred nama je period ozbiljne konsolidacije tržišta. Ove godine Vern obilježava dvije značajne obljetnice, 20 godina u obrazovanju i 10 godina u visokom obrazovanju, i možemo slobodno reći da, osim liderske, ima i pionirsku poziciju na tržištu.

Ivica Ropuš, ravnatelj Experte

Otvorena učilišta, poslovne škole, razne akademije i obrazovni centri, dodiplomska i poslijediplomska usavršavanja i trajna naobrazba postaju odgovor na prazninu koja već niz godina postoji između naučenog i praktično primjenjivog. No, hrvatskom privatnom obrazovnom sustavu prijeti kriza. Ona je već vidljiva kod dijela ustanova ili učilišta koje kvalitetom ne zaslužuju da uopće postoje. Druga kvalitetnija učilišta doživjet će stanoviti pad broja polaznika ili studenata ne toliko zbog svoje edukacijske neadekvatnosti već zbog općih prilika u društvu koje privatno ili dodatno obrazovanje smatraju luksuzom. Ponuda na hrvatskom edukativnom tržištu je porastu ali je kvalitativno u padu kako na državnim tako i na privatnim učilištima ili školama. Bolonjski proces je hrvatski školski obrazovni sustav (i privatni i državni) učinio “infantilnim” i bez jasnih kriterija. Nužne su promjene kako bismo ulaskom u EU naš školski sustav mogli izložiti snažnoj inozemnoj konkurenciji.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe