Ono što pesimistima nije pošlo za rukom krajem proteklog i početkom ovoga tjedna, uspjelo im je samo nekoliko dana kasnije, padom Dow Jones Industrials indeksa ispod okruglih 11.000 bodova, no to je, pokazalo se kasnije, bila tek uvertira u pravi kaos koji je tijekom jučerašnje trgovine zahvatio svjetska tržišta kapitala, održavajući masovan bijeg investitora u potrazi za manje rizičnim investicijama. Svojevrsnu psihozu straha, čije začetke ponajprije valja tražiti u rigidnim stavovima američke središnje banke, koja su doista prestravile ulagače, suočavajući ih s nizom izraza koji dočaravaju zabrinutost monetarnih vlasti u pogledu inflacijskih pritisaka. A da stvar bude još gora, prilično nepovoljnim spletom okolnosti selektivna se rasprodaja jučer zaista pretvorila u masovnu likvidaciju bez iole značajnije doze objektivnosti, pokazujući kako se većina investitora jednostavno nije mogla oduprijeti ‘psihologiji krda’. Značajan udarac povjerenju ulagača stigao je pritom s robnih burzi, gdje su se cijene, što zbog straha od usporavanja gospodarskog rasta na globalnoj razini (koji bi pokvario idilične fundamentalne odnose), a što zbog nešto izraženijeg rasta vrijednosti dolara, ponovo našle duboko na negativnom teritoriju. Čemu je svakako pripomogla i vijest kako je u zračnom napadu američkih snaga likvidiran Abu Musab al-Zarqawi, lider iračkog ogranka al-Quaede, smanjujući time sigurnosnu premiju ukalkuliranu u cijene nafte. A time je, osobito nakon što su nigerijski pobunjenici u znak dobre volje pustili petoro korejskih talaca, samo intenziviran negativan trend na tržištu, te se cijena WTI sirove nafte u vrlo kratkom vremenu našla ispod razine od 70 dolara po barelu, gurajući burzovne indekse još dublje na negativan teritorij. Jer među najvećim su gubitnicima bili naftaši, što je prilično nezgodna okolnost za indekse u čijem sastavu upravo dionice naftnih kompanija imaju značajnu ulogu.

Poput norveškog OBX-a, koji je jučer bio u minusu od čak 5,2 posto, budući su dva lokalna diva, Norsk Hydro i Statoil, bilježili pad cijene dionica od 6,3 posto, odnosno, 5,2 posto. A njih je OMV uspio i nadmašiti, izgubivši na vrijednosti 7,2 posto, dok su najbolje prošli Royal Dutch/Shell i Total, s minusom od 1,6, odnosno, 1,9 posto. Od rudara ponajprije valja istaknuti Xstratu, čije su dionice otvorile trgovinu sa čak 8,5 posto minusa, koji je do kraja dana tek neznatno smanjen, na 6,8 posto, nedvojbeno ukazujući na dramatičan odljev kapitala, koji je, između ostaloga, zakačio i čeličane, čime je najviše bio pogođen Salzgitter, zabilježivši pad dionica od 7,3 posto. I premda se nisu ispunile crne prognoze pesimista, koji su očekivali podizanje kamatnih stopa Europske središnje banke za 50 baznih bodova (a usuglašeno je povećanje od 0,25 posto), neočekivani zaokret i primjena restriktivnije monetarne politike, najprije u Turskoj i Tajlandu, a zatim i u Južnoj Koreji, posijale su pak pravu paniku na tržištima u razvoju, što se zatim evidentno pretvorilo u domino-efekt, kojim su gubici MSCI Emerging Markets indeksa u svega mjeseca dana dosegli brojku od čak 20 posto. Istodobno, Nikkei 225 indeks se spustio ispod ključnih 15.000 bodova (po prvi puta u posljednjih šest mjeseci), oslabljen uistinu očajnom izvedbom brojnih blue-chip dionica, s naglaskom na izvoznike (kao i obično), a ništa bolja situacija nije vladala niti na europskim burzama. Tamo su, kao i u Aziji, između ostalih na udaru bile i dionice automobilske industrije, i tek se BMW provukao s podnošljivih 0,3 posto rasta, zahvaljujući svibanjskom rastu prodaje od 5,5 posto.

Richemont i Swatch prema dolje
S druge pak strane, ono malo vijesti sa korporativnog fronta također je bacalo u očaj investitore, zbog čega je švicarski Richemont, nakon razočaravajućih godišnjih rezultata, zaglavio u minusu od 8,4 posto, povukavši za sobom i sektorske rivale poput Swatcha (-2,9 posto). Bouygues je pak u prvom kvartalu nadmašio očekivanja analitičara, ostvarivši rast dobiti od 54 posto (na 148 milijuna eura), ali ni to nije bilo dovoljno za pozitivne reakcije ulagača, te su dionice izgubile na vrijednosti 3,2 posto.