Iako se Dubrovnik kroz godine profilirao kao skupa hotelska destinacija, samo u kampovima u toj bi se regiji godišnje mogao ubirati i milijardu eura veći prihod. Štoviše, Hrvatska može biti svjetska sila u kampingu koji nam može donijeti mnogo veći prihod od luksuznih hotela. No umjesto da ga se promovira i potiče njegov razvoj, kamping je u Hrvatskoj potpuno zanemaren, tvrdi Eduard Maržić, predsjednik Hrvatske udruge kampova u razgovoru za Poslovni dnevnik. Maržić je ujedno i vlasnik Kampa Šimuni na Pagu, jednog od najskupljih kampova u Hrvatskoj.

Kako ste došli do računice za Dubrovnik?
Prostorni planovi nove kampove ne spominju, pa vlasnici kampova otvorenih prije 20 godina s dozvolom za obrt nemaju mogućnost kategorizacije jer su u stambenim zonama. Zbog nesređenog turističkog zemljišta kampovi ne mogu na vlastitom zemljištu izgraditi dodatne sadržaje. Postoje milijuni kvadratnih metara u vlasništvu Hrvatskih šuma, šikare s kojom najviše posla ima zbog šumskih požara, umjesto da ih država da u koncesiju investitorima u kampove. U tome su milijuni eura koje nismo iskoristili.

Kako se sve to slaže s percepcijom da su kampisti gosti nižih platežnih sposobnosti?
To je pogrešna percepcija. Kampisti su danas gosti dubokog džepa koji svoje kuće na kotačima plaćaju i po pola milijuna eura, i iz iskustva tvrdim da izvan pansiona troše duplo više novca nego gosti hotela. Italija u kampovima ostvari više prometa nego svi kapaciteti u Hrvatskoj. Mi smo napravili dobru prometnu infrastrukturu, imamo odličnu osnovu ali ju ne znamo iskoristiti.

Kakve su hrvatske cijene kampova u odnosu na talijanske?
Naše su cijene u prosjeku 20 do 30 posto niže od cijena talijanskih kampova, no prema onom što nudimo trebale bi biti i pedeset posto jeftinije.

Skoro da tvrdite da su kampovi profitabilniji od hotela s pet zvjezdica?
Hoteli su jako skupa investicija za hrvatske uvjete. Za luksuzne hotele nemamo kadar jer je sezona toliko kratka da si nitko ne može priuštiti visoke plaće za stalno zaposlene. Pokažite mi u Hrvatskoj jedno hotelsko poduzeće koje nije blokirano ili u dugovima, ako izuzmemo kompanije koje uživaju podršku većih korporacija poput tvornice duhana ili banke. Bogati gosti u naše hotele neće doći prije nego ugostimo srednju klasu, te izgradimo infrastrukturu za bogataše.

Tvrdite da imamo loše plaže. Nisu li upravo plaže te koje Hrvatska ističe u svojoj promociji?
Mi svoje goste varamo. Obišao sam našu obalu te fotografirao plaže koje nudimo gostima. One su zapuštene, s opasnim stijenama, turisti nam padaju, kližu i lome se, sunčaju se na cesti jer je plaža uz objekt kapaciteta od nekoliko tisuća kreveta uska par metara. Samo uređenjem plaža Hrvatska od turizma može zarađivati 20 milijardi eura umjesto sadašnjih sedam. Pritom se ne radi o velikoj investiciji, na nekim lokacijama može se postići i cijena uređenja od samo pet eura po kvadratnom metru.

A što je sa zaštićenim morskim pojasom, zaštitom okoliša, betonizacijom?
Ma kakva betonizacija! Zbog dva ježinca tjeramo hotele na sto metara zračne udaljenosti od mora, a u drugim zemljama ne zadovoljavaju se ni gradnjom hotela na samoj obali, već s objektima za odmor ulaze u more. Trebamo pogledati što je naša konkurencija napravila da udovolji gostima, a bez betonizacije. Po čemu su gori “zeleni” u zemljama koje su uredile stotine plaža i zarađuju mnogo više od turizma?

Hoće i novi Zakon o turističkom zemljištu prema vašem mišljenju omogućiti investicije u kampove?
Trenutno rijetko tko u turizmu može platiti vodu i struju, a kamoli naknadu za turističko zemljište. Turistički objekti u državnom vlasništvu su prazni i zapušteni. Pitanje je tko će nadoknaditi štetu za situaciju u tim objektima? S druge strane, poduzetnici koji rade moraju plaćati nove naknade za zemljište.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Omogućuje li sustav kategorizacije kampova uvid u stanje na tržištu, na koliko smo zvjezdica?
Naš sustav kategorizacije je pogrešan i zastario. Puno stvari je nedorečeno, u kategorizaciji se ni ne spominju plaže, a traži se da u kampu imamo čučavce i posude za pranje nogu.

Uložili 20 mil. eura

Koliko ste investirali u Šimune? Kad očekujete vratiti investiciju?
U ovoj godini investirali smo oko devet milijuna kuna, što je otprilike godišnji prosjek, a od 1992. godine do danas uložili smo oko 20 milijuna eura. Svake godine povećavamo promet za oko 30%, a u ovoj godini već imamo 100-postotni rast u odnosu na prošlu godinu. Ne očekujem vratiti investiciju za svog života.

Mi smo 50 godina iza SAD-a

Osnovali ste novu Hrvatsku udrugu kampova. Čemu nova udruga pored postojeće, što ste do sad postigli?
Udruga trenutno ima 60 kampova. Godinama smo pokušavali preko postojećeg Kamping udruženja Hrvatske ukazati na probleme hrvatskog turizma i kampova, no bez rezultata jer osobe koje vode udrugu nisu vlasnici ni investitori i ne zanimaju ih ti problemi. Prošao sam cijeli svijet i vidio što rade drugi dok mi “spavamo”. Nedavno sam bio u Americi i vjerujte mi, naš turizam je sigurno 50 godina iza njihovog. Njih “uhvatiti” je vrlo teško, međutim možemo s malim potezima napraviti velike promjene.